Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice skliznula 3,5 posto, na 87,29 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio nešto više od 3 posto, na 83,14 dolara. Cijene su pod pritiskom zbog sporog rasta najvećih svjetskih privreda zbog čega slabi i potražnja za naftom.
Analitičari JP Morgana objavili su prošle sedmice da je svjetska potrošnja nafte od početka aprila slabija za 200.000 barela dnevno nego što se očekivalo.
U petak ujutro cijene su nafte snažno porasle, nakon vijesti o eksplozijama kod iranskog grada Isfahana, što je bio izraelski odgovor na nedavni iranski napad dronovima na Izrael.
Trgovci su se plašili eskalacije sukoba na Bliskom istoku, ali kada je postalo jasno da je to bio samo ograničeni odgovor Izraela na prethodni napad, cijene su nafte ponovno pale, javlja Hina.
Investitori su u takvim uslovima smanjili premiju za geopolitički rizik u cijenama nafte.
"Prvobitni skok cijena nafte možda je naglasio početni strah od daljnje eskalacije, ali vidjeli smo da su tržišta dionica i nafte nakon tih preliminarnih poteza promijenila smjer", rekao je Joshua Mahony iz Scope Marketsa.
Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je više od 13, a na američkom tržištu oko 16 posto.
(Vijesti.ba)