Malkić: Ramazani i Bajrami proljeća vjerničkih duša

Hafiz Malkić govorio je o poukama ramazana, džematu, domovini, ali i drugim značajnim pitanjima.

Kako je kazao, vjernici i vjernice nakon ramazana trebali bi biti bolji muslimani, bolji i korisniji pojedinci za zajednicu u kojoj žive.

„Zapravo, jedna od uloga svakog ibadeta, ako mu iskreno priđemo, a trebali bi to činiti kao vjernici, jeste da nas oplemeni i učini boljim insanima. Takođe, izgrađenu svijest o Gospodaru svjetova koji motri na nas u svakom trenutku i na svakom mjestu, a što nas je, nadam se, naučio mubarek mjesec ramazan i preko brojnih vazova i poruka koje smo imali priliku slušati od eminentnih bosanskohercegovačkim alima, trebali bi održati i njegovati i nakon ramazana i bajrama“, izjavio je on.

Ramazanski moto Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ove godine je bio „Naša sigurnost je u džematu“. Hafiz Malkić govorio je i o tome koliko smo tokom ramazana osvijestili značaj džemata.
Navodi da su isticali i podsjećali da razne nedaće kroz koje je naš narod prolazio lakše su prebrođene kad im je duh zajedništava bio podstrek i vodilja.

„Pokušali smo kod članova i pripadnika Islamske zajednice dodatno ojačati svijest o značaju pripadnosti džematu i Zajednici. Ukazivali smo na činjenicu da je razjedinjenost dovela do nesigurnosti i sukoba širom svijeta što posebno pokazuje stanje i situacija u kojoj se nalazi narod u Gazi i Palestini, ali i u Ukrajini, kao i u drugim zemljama zahvaćenim sukobima.

Isticali smo da naše zajedništvo, stabilnost i sigurnost u džematu i Zajednici trebamo prenijeti i proširiti na sva područja naše domovine i na sve njezine stanovnike“, kazao je Malkić.

On je govorio i o tome kako da prevladamo međusobne prepreke i osnažimo džemat. Svako od nas kao pojedinac treba konstantno raditi na sebi, na samoodgoju, rastu i usavršavanju, kazao je Malkić, dodavši da se intenzivno trebamo truditi da drugima ni najmanju štetu ne učinimo ali, isto tako, ne smijemo dopustiti i omogućiti drugima da nanose štetu nama.

„U svim zajednicama se javljaju problemi, a šejtan ne miruje te su naši stariji znali kazati da 'šejtan ne ore i ne kopa, nego povazdan puše i potpiruje žeravice nesloge i podmeće prepreke između Božijih stvorenja'. Nesuglasice, nerazumijevanja su sastavni dio života, ali, od nas su potekle i mi ih trebamo suzbijati, smanjivati, onemogućavati... Za svaku nesuglasicu i problem razgovor, sabur i tolerancija budu rješenje“, naglasio je Malkić.

Danas, kad se sve više otuđujemo jedni od drugih zbog novog stila života potrebno nam je više živog, direktnog, iskrenog, prijateljskog, bratskog razgovora, poručio je on.

„Pa, zar nam Allah, dž.š., ne poručuje da su 'vjernici braća', a Muhammed, a.s., da smo kao vjernici 'jedno tijelo'? A nerijetko se peremo od tih bratskih veza, ponašamo se kao potpuni stranci i uništavamo zajedničko tijelo! Zato, i kao insani i kao vjernici trebamo pokazati dobru volju i razgovorom rješavati nesuglasice, popravljati i jačati međusobne relacije i graditi pozitivnu atmosferu u džematu. Svi smo mi kao pojedinci na potezu a samo zajedno, samo ujedinjeni možemo ojačati i osnažiti naš džemat i našu Zajednicu“, akcentirao je direktor Malkić.
U razgovoru za Agenciju MINA direktor Malkić se osvrnuo i na toliko je potrebno, i tokom odabranih dana, razmišljati o domovini.

„Jedna od definicija države je da je to politička institucija čiji cilj bi trebao biti zaštita građana i ostvarivanje političkih prava, a Aristotel je davno kazao da država nastaje po prirodi i da je ona važnija od pojedinca. U posljednje vrijeme više puta sam ukazivao na tri faktora bitna za očuvanje jednog naroda, a to su: država i državne institucije, nacija i nacionalne institucije i vjera i vjerske institucije“, naveo je on.

Kod Bošnjaka, u proteklom periodu, vjera i vjerske institucije odigrale su posebnu ulogu u očuvanju Bošnjaka kao naroda, nastavio je Malkić.

„Naša lijepa vjera islam, Islamska zajednica i njene institucije bili su faktor kome trebamo biti zahvalni što smo opstali ovakvi kakvi jesmo. Islamska zajednica ima kontinuitet, prije svega, zbog njenih temelja ili izvora na kojima ona počiva, a to su Kurʼan i Sunnet - praksa Muhammeda, a.s., a zatim i zbog sadržaja koje ona ima i zbog čestitih članova i uposlenika koji se brinu o vjeri i vjerskim poslovima i na taj način doprinose očuvanju našeg naroda i njegove kulture i tradicije. Hvala Gospodaru da imamo i da živimo u našoj domovini Bosni i Hercegovini koja ima hiljadugodišnju tradiciju, koja brine o nama, a o kojoj smo dužni da i mi brinemo i da je čuvamo – svjesni da i ona čuva sve svoje građane i nas Bošnjake, autohtone evropske muslimane“, izjavio je Malkić.

Mi nismo na ovu bosansku zemlju došli odnekud, mi smo u Bosni i Hercegovini rođeni, tu smo odrasli, školovali se, tu su mezari naših djedova i nana, naših bližih i daljih predaka i zato je ove važne činjenice potrebno stalno isticati, smatra on.

„Posebno je značajno promišljati i ukazivati na njih tokom ramazana i tokom bajrama jer ljubav prema domovini nije eksterna tema, ona je za nas životno važna tema, tema koja ulazi u područje vjerovanja, i naš poslanik Muhammed, a.s., uči nas da je 'ljubav prema domovini dio imana'. Kao što se trudimo da vjerske istine usadimo u srca naših najmlađih, naše djece, također se trebamo truditi da im u srca uđe i ljubav prema domovini, da im prenesemo emanet čuvanja vjere islama i domovine Bosne i Hercegovine“, poručio je Malkić.

Osvrnuo se i na činjenicu da muslimani Bosne i Hercegovine svoju bajramsku radost dijele ne samo s porodicama, nego i s komšijama, ma koje vjere oni bili.

„Bajram ili ʻīdul-fitr je dan vraćanja hrani, redovnim navikama, ali je prije svega vraćanje Gospodaru, samome sebi, svojoj porodici i trebali bi ga ponajviše provesti u krugu svoje porodice. Naša potreba je dijeliti radost bajrama sa svojim najbližim i najmilijim, sa komšijama i prijateljima a naša obaveza je ne učestvovati u neprimjerenim proslavama s kojima Gospodar svjetova nije zadovoljan, koje mogu dovesti do štetnih posljedica, koje šalju ružnu sliku i koje su zbog naše nekvalitetne reakcije, nažalost, postale praksa posljednjih godina. Mi stoljećima u našoj domovini u harmoniji živimo sa komšijama katolicima, pravoslavcima, Jevrejima, drugima i drugačijima i u tome ima mnogo lijepoga i pozitivnoga“, kazao je direktor.

Naveo je da nas „Dragi Bog u Kurʼanu podsjeća da nas je stvorio od jednog čovjeka i jedne žene i da nas je na narode i plemena podijelio da bismo se upoznali“, uz poruku da su blagdani prilika da se bolje upoznamo“.

„U našoj lijepoj tradiciji je da bajramsku radost podijelimo sa našim komšijama drugih vjera. Na taj način njegujemo i unapređujemo dobre komšijske odnose i potvrđujemo pravilo da se tuga umanjuje kada se podijeli s drugim osobama, a kada radost podijelimo s drugima ona niti se smanjuje, niti ostaje ista nego se uvećava“, zaključio je hafiz dr. Mensur-ef. Malkić.

(Vijesti.ba)