Stara džamija u Priluku kod Živinica prkosi vremenu već 288 godina

Ova džamija jedinstvena je po mnogo čemu. Ponajprije prirodnom ambijentu koji je okružuje, pa po tome što je u cjelosti izgrađena od drveta te je jedna od pet takvih u Bosni i Hercegovini. Stara džamija u Priluku prkosi vremenu još od davne 1736. godine kada ju je izgradio kapetan tuzlanske kapetanije Derviš hadži Hasan–beg, zajedno sa svojim saradnikom Mustafom.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2013. godine proglasila je "Prirodno- graditeljsku cjelinu drvene džamije u selu Priluk kod Živinica" nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

"Nacionalni spomenik čine: drvena džamija, harem sa mezarjem i hrastova šuma koju čini 145 stabala hrasta lužnjaka. Prirodno graditeljska cjelina nalazi se u hrastovoj šumi na oko 200 metara zračne udaljenosti od centra sela“, navode iz Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK.

Zasigurno se može reći da Stara džamija u Priluku predstavlja remek-djelo domaćeg graditeljstva i neprocjenjivo kulturno i historijsko blago te ima nemjerljiv značaj kako za Medžlis Islamske zajednice Živinice, tako i za općinu Živinice, mještane džemata Priluk, ali isto i za kulturu cijele Bosne i Hercegovine. Pored toga što je okupljala i okuplja vjernike muslimane, okuplja i sve druge koji je žele obići i posjetiti. I mi smo prilikom današnje posjete sreli nekoliko vijernika koji su posjetili ovu džamiju, pa i u njoj klanjali. Kažu da ih ambijent džamije inspiriše i odmara duhovno.

Do sada j ovaj objekat nekoliko puta obnavljan ali nije mijenjao izgled.

"Džamija je prije ranije intervencije imala otvoreni vanjski trijem sa galerijom. Pokrivena je četverovodnim krovom kroz koji prolazi drvena munara. Prema konstruktivnom sistemu džamija pripada objektima sa skeletnim sistemom i ispunom od drvenih talpi. Vanjske dimenzije džamije iznose oko 7,05 x 12,27 metara. Ulazni prostor – trijem (dimenzija oko 3,20 m x 6,85 m) izgrađen sa sjeverozapadne strane objekta i centralni molitveni prostor (vanjskih dimenzija oko 6,80 m x 8,50 m) čine jednu građevinsku cjelinu povezanu strmim četverovodnim krovom. Na jugoistočnom zidu džamije nalazi se mihrabska niša dekorirana na isti način kao i ulazna vrata. Mihrabska niša, u vodoravnom presjeku je šestougaona i ima završetak u vidu polukubeta. Uz jugoistočni ugao džamije nalazi se drveni ćurs jednostavne izrade. Jugozapadno od mihraba je drveni mimber koji se datira u vrijeme gradnje džamije. Konstrukcija zidova džamije je izvedena od hrastovih stubova, greda i talpi", dodaju iz Zavoda.

U rukopisu hadži Muharema efendije Abdihodžića, koji je bio jedan od imama ove džamije, koji je nastao 1978. on je spomenuo imena imama Stare džamije, ukupno njih 12 do 1978. godine. Kako je u prošlosti Stara džamija u Priluku bila jedina u mjestu i okolini, vjernici su petkom i za bajrame znali dolaziti na konjima ili pješačiti i po desetak kilometara kako bi obavili molitvu. U funkciji je bila sve do 1998. godine i u njoj se obavaljalo svih pet vakata namaza, džume i bajram-namazi. U Staroj džamiji još uvijek svakog petka, starije džematlije klanjaju dva rekata nafile-namaza, kako ona ne bi otišla u zaborav.

(Vijesti.ba)