Susret Xi - Lavrov: Kineska podrška Rusiji

„Želimo da izrazimo naše najveće priznanje i divljenje za uspjehe koje ste postigli tokom godina i, prije svega, tokom posljednje decenije pod vašim rukovodstvom“, rekao je Lavrov Xiju, prenose ruski mediji.

"Iskreno smo zadovoljni ovim uspjesima, jer su to uspjesi prijatelja, iako ne dijele svi u svijetu takav stav i pokušavaju na sve moguće načine da sputaju razvoj Kine — zapravo kao i razvoj Rusije", rekao je Lavrov.

Rastuća ekonomska i diplomatska izolacija Rusije učinila je da se Rusija sve više oslanja na Kinu, njenog bivšeg rivala za vodstvo komunističkog bloka tokom Hladnog rata. U prošlim decenijama, njih dvije su blisko usklađivali svoju vanjsku politiku, održavali zajedničke vojne vježbe i nastojali da okupe nesvrstane države u grupama kao što je Šangajska organizacija za saradnju.

Lavrov je ranije u utorak održao konferenciju za novinare sa svojim kineskim kolegom Wang Yijem na kojoj su ponovo potvrdili solidarnost u međunarodnim poslovima.

Lavrov je rekao da se Rusija i Kina protive svim međunarodnim događajima koji ne uzimaju u obzir stav Rusije.

Rekao je da je "takozvana formula mira" ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog "potpuno odvojena od bilo kakve realnosti".

Zelensky je pozvao na povlačenje ruskih snaga i povratak cjelokupne okupirane ukrajinske teritorije, ali se u velikoj mjeri oslanja na podršku SAD, gdje većina Republikanske stranke u Predstavničkom domu drži novi paket vojne pomoći.

Kina i Rusija su jedna drugoj najvažniji diplomatski partneri, obje imaju stalna mjesta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i rade zajedno na blokiranju inicijativa SAD-a i njihovih saveznika za širenje demokratskih vrijednosti i ljudskih prava od Venecuele do Sirije.

Iako Kina nije pružila direktnu vojnu podršku Rusiji, ona ju je diplomatski podržala optužujući Zapad da je izazvao odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina da započne rat i uzdržala se od toga da ga nazove invazijom u znak poštovanja prema Kremlju. Kina je također rekla da Rusiji ne pruža oružje ili vojnu pomoć, iako je održavala snažne ekonomske veze s Moskvom, zajedno s Indijom i drugim zemljama usred sankcija Washingtona i njegovih saveznika.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare, Vang je ponovio kineske pozive na prekid vatre i "skori kraj rata".

"Kina podržava sazivanje u odgovarajuće vrijeme međunarodnog sastanka koji priznaju i Rusija i Ukrajina, na kojem sve strane mogu ravnopravno učestvovati i pošteno razgovarati o svim mirovnim rješenjima", rekao je Wang.

Kineski mirovni prijedlog nije naišao na slabu snagu, dijelom zbog stalne podrške zemlje Rusiji i nedostatka vizije o tome kako bi izgledala buduća rezolucija, posebno o sudbini okupiranih ukrajinskih teritorija i njihovih stanovnika.

Wang je također rekao da će Xi i Putin nastaviti da održavaju bliske razmjene ove godine usred očekivanja međusobnih posjeta glavnim gradovima.

"Kina i Rusija su prošle kroz uspone i padove, a obje strane su izvukle pouke iz historijskog iskustva i pronašle ispravan put za promoviranje zdravog i stabilnog razvoja bilateralnih odnosa", rekao je Wang. "Današnji dobri odnosi između Kine i Rusije su teško stečeni i zaslužuju da ih obje strane njeguju i pažljivo održavaju."

Lavrov je stigao u Kinu u ponedjeljak, dok su Wang i druge vodeće kineske ličnosti nedavno posjetile Rusiju i zadržale kinesku liniju da u velikoj mjeri podržava stavove Rusije o uzroku sukoba.

Kina je s vremena na vrijeme zauzimala jednako borben ton protiv SAD-a i njihovih saveznika. Kina i Rusija održale su zajedničke vojne vježbe i smatra se da nastoje zamijeniti demokratije diktaturama u područjima gdje imaju utjecaj. Kina je uključena u svoje teritorijalne sporove, posebno oko samoupravnog ostrva Tajvan i u Južnokineskom i Istočnom kineskom moru.

Samo nekoliko sedmica prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Putin je posjetio Peking na otvaranju Zimskih olimpijskih igara 2022. i strane su potpisale pakt kojim se obećava odnos "bez ograničenja" prema kojem Kina podržava rusku liniju, čak i dok formalno poziva na mirovne pregovore.

U telefonskom razgovoru prošle sedmice s kineskim liderom Xi Jinpingom, američki predsjednik Joseph Biden izvršio je pritisak na Kinu zbog njenih odbrambenih odnosa s Rusijom, koja nastoji obnoviti svoju industrijsku bazu dok nastavlja svoju invaziju na Ukrajinu. I pozvao je Peking da iskoristi svoj utjecaj na Sjevernu Koreju kako bi obuzdao izoliranu i nestalnu nuklearnu silu.

(Vijesti.ba/VoA)