Putin napravio dvije amaterske greške

Ruski predsjednik je tu izjavu dao u nedavnom intervjuu svoj za režimski medij RIA, čime je drugoj najmlađoj članici Saveza diskretno pokazao svoje mišiće.

Međutim, njegove prijetnje, kratkoročno gledano, malo ko u Finskoj uzima zaozbiljno. Barem zasad.

Da bi prijetnja imala težinu, ona ne može ostati samo na riječima, nego je moraju potkrijepiti i određeni politički potezi, a finski političari tvrde kako Rusija trenutno nema dovoljno resursa za provedbu toliko ambicioznog plana.

"Ruska je vojska toliko kadrovski potkapacitirana da je Putin bio primoran sve vojnike angažirane na finskoj granici poslati u Ukrajinu, i to još na samome početku invazije. Ako u obzir uzmemo i činjenicu da je ruski vojni vrh trenutno angažiran i na unapređenju naoružanja te novi val mobilizacije, s velikom se dozom sigurnosti može zaključiti kako nemaju dovoljno resursa da nam ozbiljno zaprijete prije 2030. godine", tvrdi za Politico penzionisani finski general Pekka Toveri, istaknuvši pritom kako su Sovjeti još tokom Drugog svjetskog rata naučili bolnu lekciju specifičnosti finske tundre, na kojoj je lako polomiti zube.

Riječ je o vrlo nezahvalnom terenu dugom 1300 kilometara koji povrh svega, od relativno nedavno, u sklopu famoznog Članka V. NATO-a uživa zaštitu još 31 članice Saveza.

Ruske oružane snage teško regrutiraju dovoljno vojnika za "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini, zbog čega su se u prvoj fazi rata i morale osloniti na plaćenike iz redova Wagnera te netom oslobođene zatvorenike.

Sada, ruski predsjednik, koji je krajem 2023. izjavio kako u Ukrajini ima mobiliziranih 617.000 vojnika, planira nastaviti povećavati svoje oružane snage.

Jedna od brojki koje se spominju u kremaljskim vojnim kuloarima je 1,32 miliona, dok ruski ministar obrane Sergej Šojgu odlazi i korak dalje dajući naslutiti da bi se do 2026. ruska vojska mogla povećati i na 1,5 miliona.

Međutim, kako je kolumnistica Politica Elisabeth Braw sjajno uočila u svome tekstu, "problemi s regrutacijom vojnika u Rusiji zemljama u neposrednom susjedstvu su dali vremena da se prilagode prijetnji koja nema nikakve naznake da će oslabjeti tokom narednih godina".

Upravo zato, finsko (ali i švedsko) priključenje NATO-u ocjenjuje mudrom strateškom odlukom, piše Jutarnji.

(Vijesti.ba)