Očekuje se da će ukupna vojna potrošnja u narednih 12 godina iznositi 1,62 triliona kruna, navodi se.
- Ovaj plan predstavlja historijsko povećanje potrošnje za vojsku i uključuje značajno jačanje svih rodova oružanih snaga - kazao je premijer Jonas Gahr Stoere na konferenciji za novinare.
Planirana godišnja potrošnja za vojsku u 2036. godini bit će, na uporedivoj osnovi prilagođenoj inflaciji, oko 83 posto veća od sadašnjeg nivoa, rekao je ministar finansija.
Rat u Ukrajini značajno je pomjerio diskusiju Norveške o vojnoj potrošnji, što je pokrenulo debatu o tome kako se zaštititi od potencijalne ruske agresije.
Nordijska zemlja dijeli granicu s Rusijom na Arktiku, ali nikada nije bila u ratu sa svojim istočnim susjedom.
- Moramo očekivati da će Norveška živjeti s opasnijom i nepredvidivijom Rusijom dugi niz godina - navodi vlada u dokumentu dostavljenom parlamentu u petak.
- Odnos s Rusijom još će dugo biti zahtjevan i na mnogo načina određujući norvešku sigurnosnu i odbrambenu politiku - dodaje se.
Zahvaljujući svom državnom fondu, najvećem na svijetu sa imovinom od 17 triliona kruna, Norveška ima pristup gotovini koja joj je potrebna za finansiranje povećane potrošnje za vojsku bez smanjenja troškova za bolnice ili škole, kazao je premijer.
Ipak, godišnja potrošnja vlade iz fonda bogatstva ostat će, ipak, ograničena kao i do sada na tri posto ukupne imovine, saopćila je vlada.
Norveška je nedavno objavila planove za povećanje potrošnje za vojsku u 2024. na dva posto svog bruto domaćeg proizvoda, čime je postala posljednja članica NATO-a koja je službeno usvojila cilj koji je postavila vojna alijansa.
Oslo je ranije saopćio da će ispuniti cilj od dva posto tek do 2026. godine. Potrošio je 1,57 posto svog BDP-a na vojsku 2022. godine, sudeći prema podacima NATO-a, prenosi Reuters.
(Vijesti.ba / FENA)