Estonija treba da udvostruči vojne izdatke u slučaju ruske agresije

Estonski general Martin Herem kazao je, u intervjuu u Japanu gdje se sastao s vojnim zvaničnicima, da ni prijetnja nuklearnim odgovorom ne bi odvratili predsjednika Vladimira Putina ukoliko bi odlučio da napadne ruskog baltičkog susjeda.

- Ako zaista vjerujemo da bi se to moglo desiti za tri godine, onda odluke moramo donositi danas - kazao je.

Putin je u srijedu izričito negirao da Rusija ima planove za agresiju na bilo koju članicu NATO-a, ali njena agresija punog obima na Ukrajinu 2022. godine učinila je zapadne zemlje nervoznim zbog toga što bi mogao nastojati da povrati kontrolu Moskve nad većim dijelom bivšeg Sovjetskog Saveza, ili da ide još i dalje.

Estonija, svojevremeno sovjetska republika, već je povećala svoj vojni budžet na oko tri posto bruto domaćeg proizvoda, lider je među članicama NATO alijanse pod američkim vodstvom, otkako je Rusija anektirala Krim od Ukrajine u 2014.

Njena vanjska obavještajna služba saopćila je prošlog mjeseca da se Rusija priprema za vojnu konfrontaciju sa Zapadom u narednoj deceniji i da je spremna da udvostruči broj snaga stacioniranih duž svoje granice s baltičkim državama i Finskom.

Druge zemlje NATO-a jačaju svoje prisustvo u baltičkim državama - Njemačka planira imati 4.800 borbeno spremnih vojnika u regiji do 2027. godine, što je njen prvi stalni angažman u inostranstvu od Drugog svjetskog rata.

Herem je kazao da je razgovarao sa zvaničnicima japanskog ministarstva odbrane u Tokiju o nabavci komponenti, koje bi mogle pomoći Estoniji da se jeftinije naoruža.

Iako pacifistički Japan ima stroga ograničenja na izvoz naoružanja, ima manja ograničenja na komercijalno dostupne komponente koje se također mogu koristiti u vojnoj opremi. To bi, rekao je Herem, moglo uključivati senzore potresa koji se koriste za otkrivanje približavanja ruskih snaga, prenosi Reuters.


(Vijesti.ba / FENA)