Ukrajina masovno proizvodi više vrsta robota: Učestvovat će u borbi?

Iz platforme, koju je osnovala vlada s ciljem prikupljanja sredstava za pomoć Ukrajini, kažu kako će nakon duge procedure odabira kupiti stotine specijalizovanih robota koji će učestvovati u borbi, logistici, postavljanju i raščišćavanju mina. Ti roboti prethodno su se koristili na vrlo maloj skali, a ovo bi mogao biti signal velike promjene, piše Forbes, prenosi Index.

Ukrajina je postavila standarde za ratovanje dronovima, koristeći te sisteme kao efikasne, jeftine alternative tradicionalnim platformama s ljudskom posadom. Ukrajini možda nedostaje ofenzivne zračne snage, ali njihovi napadački dronovi nanose veliku štetu ruskim postrojenjima za naftu i plin.

Ukrajina nema konvencionalnu mornaricu, ali njihova flota plovila dronova potopila je mnoge ruske ratne brodove i srušila pomorsku blokadu luka na Crnom moru. Ukrajinski FPV dronovi mijenjaju odnos snaga na fronti. Kopnena robotika veći je izazov od zračnih dronova, ali ukrajinski inženjeri pronalaze kreativna rješenja.

Vojni roboti na daljinsko upravljanje poznati su kao kopnena vozila bez posade (Uncrewed Ground Vehicles, UGV). Ovakva vozila starija su nego što možda mislite – Rusi su “teletenkove” koristili u invaziji na Finsku 1939. i 1940. godine. Bili su to lagani tenkovi opremljeni primitivnim radio-kontrolnim sistemom. Nisu imali kameru, što znači da je vojnik koji je tenkom upravljao vozilo morao moći vidjeti. Uglavnom su bili naoružani bacačima plamena – ideja je bila da oni napadaju utvrđene položaje kojima je bilo preopasno prići na neki drugi način. Ova vozila bila su nepouzdana, a eksperiment je prekinut nakon nekoliko mjeseci.

U Drugom svjetskom ratu, Nijemci su koristili Golijata, minijaturni tenk sa 60 kilograma eksploziva za “kamikaza” napade. Nijemci su bili svjesni radio-ometanja i problema sa gubitkom signala tipičnih za teletenkove i zbog toga je Golijat za sobom vukao dugu žicu za daljinsko upravljanje. Izgrađeno je nekoliko hiljada ovih vozila, ali ni ova verzija nije bila efikasna: Golijati su bili spori, često su zapinjali na terenu, a žice su često pucale, zbog čega bi vozilo ostalo bespomoćno stajati.

Američka vojska već decenijama eksperimentiše s naoružanim UGV-ovima, ali nikada ih nije koristila u borbama. Robot SWORDS/Talon poslan je u Irak 2008., ali nikada nije korišten. Rusi su u Siriji 2018. godine koristili borbene robote Uran-9, ali oni su bili loši – ponovo je veliki izazov bila komunikacija.

I dok su zračni dronovi na ratištima sveprisutni, kopneni roboti napreduju polako. Izazovi autonomnog putovanja čak i dobro označenim cestama ogromni su u usporedbi s iscrtavanjem putanje leta. Dok mnogi dronovi mogu letjeti, a čak i izbjegavati prepreke, na autopilotu, samovozeći automobili nisu na istom razvojnom nivou, a sigurnost autonomne vožnje još uvijek je veliki problem.

Ipak, tehnologija napreduje velikom brzinom. Ukrajina je prije početka pune invazije 2022. bila centar za high-tech startupove, zbog čega ima veliko iskustvo na poljima robotike i automatizacije.

Ovi roboti dolaze iz ukrajinskog Brave1 Clustera, tehnološkog inkubatora koji olakšava saradnju između industrije i odbrambenog sektora. Brave1 traži nove ideje i spaja ih s potencijalnim investitorima i korisnicima. Iz inkubatora kažu kako su pregledali nekih 140 koncepata UGV-a, od kojih je 50 testirano u realističnim borbenim uslovima. Od njih, odobreno je 14.

“Naš glavni cilj je umanjiti učestvovanje ljudi na bojnom polju”, rekla je izvršna poslovna direktorica inkubatora Nataliia Kushnerska za časopis Focus ranije ovog mjeseca.

“To će sačuvati živote i zdravlje ukrajinskih vojnika. Kopneni robotski sistemi postat će sljedeća prekretnica u ovom ratu. To je naš asimetrični odgovor na brojčanu nadmoć neprijatelja.”

Nije otkriveno mnogo detalja o tome koji roboti se proizvode i koja će biti njihova uloga, no nekoliko ranijih predstavljanja dovoljno je da se dobije ideja, a videi objavljeni na društvenim mrežama prikazuju kapacitete koji se već koriste.

Jedan video prikazuje UGV koji uništava most u kamikaza stilu, dok u drugom UGV vuče dugi lanac povezanih protutenkovskih mina TM-62 kako bi ih postavio na ruti napredovanja ruske vojske, bez potrebe da se vojnici izlažu neprijateljskoj vatri.

U januaru je ministar digitalne transformacije i šef za dronove Mihailo Fedorov predstavio robota D-21-11 iz inkubatora Brave1. Riječ je o platformi na četiri točka, s kupolom na kojoj se nalazi strojnica. Kažu kako je robot prikladan za izvidničke misije, kao i odbrambene i ofenzivne operacije. Bez kupole, robot može služiti kao nosač tereta.

Ratel S, prvi put viđen prošlog oktobra, nešto je manji robot s točkovima koji može postavljati protutenkovske mine ili u samoubilačkim operacijama. Ima tihi električni motor i domet od preko pet kilometara uz brzinu do 24 km/h i teret do 35 kilograma. Ratel S uspješno je korišten u borbi, a u oktobru ih je u aktivnoj službi bilo najmanje 50.

Nešto veći Ratel M nosač je tereta s kapacitetom od 250 kilograma, a i on se već koristi, i to za donošenje opreme na položaje na fronti. Videosnimke pokazuju kako se ovakva vrsta vozila testira za evakuaciju ranjenika.

Nisu svi sistemi u upotrebi roboti u tradicionalnom smislu. Jedan od uređaja prikazan u izjavi platforme United24 strojnica je na daljinsko upravljanje. Ranije su viđena barem dva takva uređaja – Sabre, prvi put viđen prošlog maja u videu u kojem operator njime upravlja uređajem za igre, i Tarantula, viđen prošlog novembra, koji je već uspješno učestvovao u borbama. Novo oružje izgleda kao značajni napredak – imaju oklope za strojnice i kompaktne, sklopive noge.

Izraelski Smash Hopper komercijalna je verzija ove tehnologije, no United24 želi razviti jeftina rješenja kod kuće.

Ruski borbeni robot Uran-9 praktički je tenk od 10 tona veličine SUV-a, a njega se nije moglo vidjeti u ovom sukobu. Ruski UGV Marker, vozilo od tri tone koje je, često se čuje, opremljeno naprednom umjetnom inteligencijom i protutenkovskim projektilima, u nekoliko je navrata prikazano u vijestima kako se priprema za korištenje u Ukrajini, no – baš kao i SWORDS/Talon u Iraku – nikada nije stiglo na frontu.

Za razliku od tih vozila, ukrajinski jednostavni, ali efikasni UGV-ovi već su u akciji, ali u manjoj mjeri.

Ovi strojevi praktički nisu pretjerano sofisticiraniji od igračaka na radio-upravljanje. Najmanje je sofisticirana strojnica na daljinsko upravljanje – ona je direktan potomak improvizovanih pušaka na daljinsko pucanje iz vremena Drugog svjetskog rata, kojima se upravljalo pomoću dugih kabela. Ipak, jednostavno oružje koje funkcioniše, i koje može pomoći držati brojčano nadjačane ukrajinske trupe podalje od fronte, upravo je ono što je potrebno.

Nekoliko stotina robota neće promijeniti tok ratovanja, ali rješenja koja najbolje funkcionišu dovest će do još hiljada dodatnih proizvoda. Kao što je slučaj i s ukrajinskom flotom dronova koja je od malenih početaka došla do sila od milion letjelica, njihovi borbeni UGV-ovi mogli bi postaviti standarde za buduće ratove.

(Vijesti.ba)