Dobitnici Nobelove nagrade zahtijevaju oslobađanje političkih zatvorenika u Bjelorusiji

Otvoreno pismo, koje je pokrenuo aktivista Dmitrij Bolkunec i postavljeno na njegovu web stranicu, potpisali su dobitnici Nobelove nagrade za mir Oscar Arias Sanchez iz Kostarike, Jose Ramos-Horta iz Istočnog Timora, Dmitrij Muratov iz Rusije i Oleksandra Matvijčuk iz Ukrajine.

Među potpisnicima su dobitnici Nobelove nagrade za književnost Bjeloruskinja Svetlana Aleksijevič, Južnoafrikanac J.M. Coetzee i Herta Mueller, kao i 19 laureata iz oblasti fizike, hemije, medicine i ekonomije.

"Posljednjih decenija Evropa nije vidjela humanitarnu katastrofu u vezi s političkom represijom u takvim razmjerama po glavi stanovnika kao u Bjelorusiji", navodi se u pismu.

Među zatvorenicima u Bjelorusiji je i Aleš Bjaljacki, sudobitnik Nobelove nagrade za mir 2022.

Liderka bjeloruske opozicije u egzilu Svetlana Tihanovskaja rekla je ranije ovog mjeseca da se godinu dana nije čula sa svojim zatvorenim suprugom Sergejem Tihanovskim. Ona je rekla da su njenom suprugu spriječene komunikacije sa vanjskim svetom, navodeći da je to oblik mučenja.

Među zatvorenim u Bjelorusiji je i novinar Radija Slobodna Evropa Ihar Losik, koji služi 15 godina zatvora zbog optužbi koje su on, RSE i strane vlade nazvali politički motivisanim. I njegovi roditelji kažu da je njihov sin držan bez komunikacije u beloruskom zatvoru punih godinu dana.

Human Rights Watch navodi da su stotine aktivista za prava, novinara, advokata, opozicionih političara i drugih zatvorene u Bjelorusiji na osnovu politički motivisanih optužbi i da se suočavaju sa zlostavljanjem u pritvoru.

Otvoreno pismo je upućeno vladama svih zemalja EU, ali se posebno poziva Poljska, kao najveći zapadni susjed Bjelorusije, da iskoristi utjecaj obustavom željezničkih teretnih pošiljki u EU iz Bjelorusije, uključujući tranzit iz Rusije i Kine

U novom potezu protiv drugačijih mišljenja, bjeloruske vlasti su u srijedu saopćile da su pokrenule desetine akcija protiv onih koje sumnjiče za "ekstremističke".

Bjeloruski istražni komitet, vodeća državna agencija za krivične istrage, saopštila je da su njeni agenti pretresli stanove i kancelarije koji pripadaju onima za koje se sumnja da su umiješani u napore opozicije da napravi "narodne ambasade" u inostranstvu.

Bjeloruska opozicija najavila je stvaranje "narodnih ambasada" kako bi zastupala njene interese i suprotstavljala se bjeloruskoj državnoj propagandi u 24 zemlje, uključujući članice Evropske unije, Veliku Britaniju, Kanadu, Australiju i Brazil.

Portparol Istražnog komiteta Sergej Kabakovič rekao je da su umiješani u pokušaje uspostavljanja "pseudoambasada" pokušali da vode „informativne kampanje sa ciljem da diskredituju našu zemlju" i ometaju kontakte beloruskih diplomata sa stranim zvaničnicima i javnim organizacijama, podrivajući sigurnost.

Istražni komitet je saopštio da bi više od 100 Bjelorusa koji su optuženi za učešće u tim naporima moglo da se suoči sa optužbama za umiješanost u "ekstremističke aktivnosti" za koje je predviđena kazna zatvora do sedam godina i konfiskacija njihove imovine.

Organizacija za ljudska prava Vjasna saopćila je ranije ovog mjeseca da je najmanje 4.690 ljudi osuđeno po politički motivisanim optužbama od predsjedničkih izbora u augustu 2020. koji su Aleksandru Lukašenku donijeli peti mandat i podstakli velike proteste.

U reakciji vlasti na proteste više od 35.000 ljudi je uhapšeno, hiljade je prebila policija u pritvoru, a desetine nevladinih organizacija i nezavisnih medija su ugašene.

Tihanovskaja, koja je napustila zemlju pod pritiskom vlasti pošto je osporila rezultat izbora 2020, rekla je da najnoviji napadi na opozicione aktiviste odražavaju Lukašenkov strah.

"Novi talas pretresa i represija u Bjelorusiji dokazuje da je Lukašenko uplašen solidarnošću i podrškom koju nam nude lideri i političari demokratskih država širom sveta", rekla je Tihanovskaja za Associated Press.

(Vijesti.ba/RSE)