Skupština ZDK kreće u izmjene zakona i strožije kazne za porodične nasilnike

Sjednici su kao gosti, osim predstavnika nevladinih organizacija i centara za rad i socijalnu zaštitu iz lokalnih samoprava tog kantona, prisustvovali i zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Duška Jurišić te zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH i predsjednik Komisije za sigurnost ZD PFBiH Dragan Mioković.

"Građani BiH su od zakonodavne vlasti, prije svega na entitetskim nivoima, nakon ubistva Nizame Hećimović u Gradačcu očekivali izmjene i dopune Krivičnog zakona i strožije kazne za porodično nasilje. Moram vas podsjetiti da je ta kazna samo godinu dana zatvora. A i danas, na sjednici Skupštine ZDK, kao i ranije, saznali smo da se uglavnom izriču uslovne kazne. U prosjeku je 70 posto uslovnih kazni", napomenula je Jurišić.

Neovisno od toga što će, kazala je, uraditi zakonodavac - koji je u ovom trenutku najodgovorniji, vrlo je važno apelirati na tužilaštva i sudove da zaista počnu ozbiljnije postupati svom poslu i primjenjivati strožiju kaznenu politiku.

"Mnogi će reći da u zakon treba unijeti krivična djela femicida. Ja bih radije rekla: krivično djelo rodno-zasnovanog nasilja. Ne vidim nikakvog razloga da muškarci budu diskriminirani u odnosu na žene, sudeći da smo po statističkim podacima saznali da su i oni žrtve. Kako fizičkog, tako i psihičkog zlostavljanja i, u konačnici, ne možemo prosuditi šta će se dogoditi u budućnosti", kazala je Jurišić.

Zapanjujući su podaci, kazala je, izneseni o tome da žrtve nisu samo žene-partnerice, majke, supruge, nego i djeca te vrlo često i roditelji.

Današnja tematska sjednica zakazana je na inicijativu zastupnice u SZDK Behije Kulović (Naša stranka) iz Kaknja.

"Ovi zaključci, koje smo donijeli na Skupštini tematske sjednice, po mom nekakvom skromnom mišljenju, može proizaći da, ako svi ne uzmemo učešće da se stane u kraj, prije svega nasilju nad ženama, odnosno porodici, nije nam svijetla budućnost. Odnosno, ako stvarno, kao što je tekla današnja sjednica SZDK, budemo svi na tome radili, imamo svijetlu budućnost za našu djecu i našu porodicu", kazao je predsjedavajući Ćazim Huskić.

On je najavio kako će Skupština ZDK uputiti prema ZD PFBiH inicijativu zastupnice Kulović za izmjene i dopune Zakona o zaštiti nasilja u porodici FBiH, ali će, dodao je, u narednom periodu podijeliti i zadatke svim zastupnicima iz tog kantona u parlamentima FBiH i Državnom parlamentu.

Zastupnicima će, ističe, biti naloženo da utiču “da dođe do usvajanja određenih zakona, koji će učiniti boljim život našim porodicama, odnosno našim ženama”.

"Prije neka dva mjeseca, inicirala sam ovu tematsku sjednicu o nasilju nad ženama. Tu su inicijativu, što je jako važno, podržali svi zastupnici i zastupnice - nije bitno ko je dolazio iz pozicije ili opozicije. Ono u čemu smo svi saglasni je da je nepohodno pooštravanje kaznene politike. Dakle, s obzirom da je to nešto što se tiče federalnog nivoa, mi ćemo sa kantonalnog nivoa učiniti sve da iskoristimo sve mehanizme koji su nam na raspolaganju da idemo s inicijativama, prijedlozima izmjene Krivičnog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH, kako bi se pooštrile kaznene mjere", kazala je Kulović, koja je iskazala uvjerenje kako bi to trebalo polučiti i određenim rezultatima na poboljšanju stanja.

Po sadašnjim zakonskim odredbama, za nasilnike koji ne poštuju izrečene mjere zaštite, kazna je od 1.000 do 1.500 KM, a što je, smatra, nedopustivo mala sankcija.

Pomoćnik ministra rada i socijalne politike ZDK Edin Arnaut podsjetio je kako su, još od 2011. godine, izmjenama i dopunama kantonalnog zakona, “žrtve nasilja prepoznate kao korisnici prava iz oblasti socijalne zaštite te mogu da ostvare sva prava koja su propisana u našem kantonalnom zakonu”. Odnosno, dodao je, mogu ostvariti sve vrste pomoći.

On je u svom uvodnom izlaganju napomenuo kako Vlada ZDK već godinama finansijski podržava rad Sigurne kuće u Zenici za zbrinjavanje žrtava nasilja u porodici, za što će ove godine izdvojiti preko 120.000 KM.

Predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova ZDK Suad Orlić bio je izvjestitelj ispred tog ministarstva ZDK o stanju kriminaliteta, u pogledu nasilja u porodici.

"Krivično djelo nasilja u porodici i nasilne radnje, uz krivična djela zloupotrebe opojnih droga i imovinska krivična djela, najzastupljenije je krivično djelo u ukupnom kriminalitetu. Naime, na području ZDK u prošloj je godini bilo ukupno 2.975 krivičnih djela, a u okviru toga je 285 krivičnih djela nasilja u porodici ili otprilike 10 posto", istakao je Orlić.

Dodao je da to nije i pravi pokazatelj, jer je to krivično djelo s najvećom izraženom “tamnom brojkom kriminaliteta”. Mnogo je, podvukao je, zastupljenija pojava nasilja u porodici.

"Žrtve nasilja jednostavno ne sarađuju. Moram da kažem da policija zaista poduzima maksimalne aktivnosti na prevenciji suzbijanja nasilja u porodici, ali za efikasan rad policije vrlo je bitna saradnja žrtava nasilja u porodici. Jer od saradnje žrtava nasilja s policijom i od njihovog dokumentovanja i prijavljivanja krivičnog djela u velikoj mjeri zavisi i rad na suzbijanju nasilja u porodici", poručio je Orlić.

Običajne forme i stereotipi patrijarhata, koji za posljedicu imaju mišljenje da su “odnosi unutar porodice predstavljaju privatnu stvar”, razlog su za odustajanje od podnošenja ili čak povlačenja prijava od strane žrtava.

"Tako da imamo privid da se ta djela rjeđe dešavaju, a u stvarnosti je mnogo veći broj krivičnih djela. Brojni su razlozi zašto žrtve ne prijavljuju", kazao je Orlić.

Prošle je godine bilo je 285 krivičnih djela ili 81 više ili oko 40 posto nego 2022. godine, kada je bilo prijavljeno 204 ovakva krivična djela. Efikasniji rad policije i vraćanje povjerenja građana u rad policije rezultat su tog povećanja broja prijava, jer su se žrtve oslobodile predrasuda te tražile zaštitu od organa sigurnosti.

"U ovom izvještajnom periodu (za 2023. godinu, op.a.), bilo je 347 žrtava nasilja u porodici, što je za 110 više u odnosu na 2022., kada je bilo 237 žrtava. Povećani broj nasilnih osoba, bilo je 291, u odnosu na 199 u 2022. godini. Posljedično tome je povećan i broj osoba kojima su izrečene zaštitne mjere. Naime, u 2022. godini bilo 353, a u 2023. godini 608 izrečenih zaštitnih mjera", kazao je Orlić.

Polna pripadnost počinilaca nasilja govori da su za 536 muškaraca, a za 72 žene izrečene su zaštitne mjere.

Prošle je godine povećan i broj nasilnih radnji za 460, a ukupno ih je bilo evidentirano 909.

Šefica Odsjeka za maloljetnike u Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona Adisa Kadušić istakla je kako su, u period od 1. januara 2021. godine do 12.. marta 2024. godine zaprimili 811 prijava nasilja u porodici te da su naredili istrage u 570, a u 337 predmeta podignute su i optužnice kod nadležnih sudova.

Ukupno je, dodala je, bilo 308 osuđujućih predmeta, od kojih je 81 predmet presuđen zatvorskom kaznom, 219 uslovnom osudom, dok je u osam predmeta izrečena novčana kazna.

"Istraga nije provođena u ukupno 109 predmeta, od čega su u 66 predmeta oštećene iskoristile svoje zakonsko pravo i odbile svjedočiti. Istraga je bila obustavljena u ukupno 209 predmeta, od čega su u 140 predmeta oštećene iskoristile svoje zakonsko pravo i odbile svjedočiti", kazala je Kadušić.

U istom izvještajnom periodu, koji obuhvata period od nešto više od tri godine, bila su tri predmeta ubistva na štetu žena, od kojih su dva presuđena osuđujućim presudama (zatvorska ili utvrđujuća presuda – djelo počinjeno u stanju neuračunljivosti), dok je jedan predmet još u postupku suđenja.