Rusija pojačava špijunski rat protiv Zapada

Operacije se kreću od ubijanja političkih protivnika sa sjedištem u inostranstvu do miješanja u strane izbore, s ciljem podrivanja zapadnog jedinstva i podrške Ukrajini.

Nedavni slučaj visokog profila bilo je ubistvo Maksima Kuzminova, pilota ruskog helikoptera koji je prebjegao u Ukrajinu u augustu 2023.

Kuzimov se preselio u Španiju i započeo novi život pod lažnim identitetom. Prošlog mjeseca, njegovo tijelo izrešetano mecima pronađeno je na parkingu u južnom španskom gradu Villajoyosa. U blizini je pronađen spaljen automobil za bijeg.

Analitičari kažu da je ubistvo najnoviji primjer kako su obavještajne operacije Moskve oživljene otkako su evropske vlade izbacile oko 600 osumnjičenih špijuna Kremlja nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

“Evropljani su imali osjećaj sigurnosti da ruski špijuni više nisu tamo, da su njihove sposobnosti značajno smanjene. Ali problem je što nisu. Oni su moćniji nego ikad”, rekla je Marina Miron, analitičarka na Kings College London Department of War Studies.

Rusija je prošlog mjeseca presrela telefonski razgovor između visokih njemačkih zračnih snaga koji su razgovarali o snabdijevanju Ukrajine raketama dugog dometa "Taurus". Snimak je objavio državni emiter Russia Today, ili RT, i na njega se gledalo kao na pokušaj miješanja u njemačku debatu o naoružavanju Kijeva. Berlin je odbacio slanje oružja u Ukrajinu.

Kijev je saopštio da je upozorio Berlin na opasnosti. “Uputili smo višestruka upozorenja našim njemačkim partnerima o špijunskoj mreži Rusa koji su vrlo aktivni u Njemačkoj. … Dobro je poznato da Rusi slušaju razgovore njemačkih zvaničnika i mislimo da to nije posljednji razgovor koji imaju [u njihovom posjedu]”, rekao je ukrajinski savjetnik za nacionalnu sigurnost, Oleksiy Danilov, prošle sedmice za londonski The Times .

Francuske obavještajne službe istražuju kampanju koju podržava Rusija s ciljem miješanja u evropske izbore u junu, uključujući stotine web stranica koje promovišu rusku propagandu i podržavaju prokremljovske kandidate.

“Pojačat ćemo vlastite napore da razotkrijemo brojne dezinformacijske operacije. I u tom kontekstu, Rusija nas također napada. … Evropa je napadnuta sa informativne tačke gledišta,” rekao je francuski ministar vanjskih poslova Stéphane Séjourné novinarima 17. februara nakon što su otkriveni detalji operacije.

Sa svojom vojskom vezanom u Ukrajini, Rusija nastoji da pojača svoje "nekonvencionalne" operacije u inostranstvu, navodi se u izvještaju RUSI.

Rusija "ima aktivan interes za destabilizaciju ukrajinskih partnera, a s obzirom na niz izbora koji predstoje širom Evrope, postoji širok spektar mogućnosti za pogoršanje polarizacije", navodi se u izvještaju.

„Štaviše, sa svojim konvencionalnim snagama — koje se tako često koriste za prisiljavanje drugih — koje su fiksirane borbama u Ukrajini, povećava se značaj nekonvencionalnih operacija kao poluge uticaja. Ovo je posebno važno s kolapsom ruskog otvorenog diplomatskog pristupa u ciljane zemlje.”

Operacije imaju za cilj narušavanje demokratije, kaže Oleksandr V. Danylyuk, saradnik u RUSI-ju i koautor izvještaja.

Rusi „i dalje ulažu milijarde u obavještajne operacije u Evropi, razvijajući sposobnosti koje su dizajnirane za miješanje u izbore; radikalizacija različitih društvenih, etničkih, vjerskih grupa, uključujući manjine; ulažući milijarde u političke zastupnike koji mogu čak i da dođu na vlast”, rekao je on za Glas Amerike.

Moskovske špijunske agencije sve više rade na daljinu, koristeći neruske zastupnike za izvođenje operacija, uključujući organizirane kriminalce i strane državljane.

"Ono što je zapravo veoma važno za specijalne operacije je mogućnost da se uskrati sponzorstvo vlade", dodao je Danylyuk.

Nekoliko špijunskih mreža otkriveno je posljednjih godina. U Poljskoj je u decembru 14 državljana Rusije, Bjelorusije i Ukrajine osuđeno zbog pripadnosti špijunskom lancu koji je pripremao akte sabotaže u ime Moskve, uključujući planove za iskakanje vozova koji su prevozili vojnu pomoć Ukrajini.

Suđenja osumnjičenim ruskim špijunima su u toku u Britaniji, Njemačkoj, Norveškoj i nekoliko drugih evropskih zemalja.

“To više nije ideološka borba”, rekao je Danylyuk. “Nije kao 'komunizam se bori protiv kapitalizma', kako bi rekli Sovjeti. Radi se o tome da autoritarne zemlje pokušavaju srušiti Zapad kao uporište demokratije, slobode i ljudskih prava. A ovo je za njih egzistencijalna borba.”

U međuvremenu, William J. Burns, direktor američke Centralne obavještajne agencije, rekao je u januaru da je ruski rat protiv Ukrajine zauzvrat predstavljao priliku za Zapad da poboljša svoje obavještajne sposobnosti.

“Nezadovoljstvo ratom nastavlja da grize rusko rukovodstvo i ruski narod, ispod guste površine državne propagande i represije”, napisao je Burns u časopisu Foreign Affairs.

„Ta skrivena struja nezadovoljstva stvara priliku za regrutovanje CIA jednom u generaciji. Nećemo dozvoliti da to propadne.”

(Vijesti.ba/VoA)