Mađarski parlament treba danas ratificirati članstvo Švedske u NATO-u

Glasanje u mađarskom parlamentu, za koje se očekuje da će proći nesmetano nakon posjete švedskog premijera Ulfa Kristerssona prošlog petka tokom koje su dvije zemlje potpisale sporazum o oružju, okončat će višemjesečno odlaganje da se završi promjena švedske sigurnosne politike.

Štokholm je odustao od politike nesvrstanosti radi veće sigurnosti unutar Sjevernoatlantskog saveza nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Sa Švedskom koja je slijedila Finsku u NATO-u, postajući njegova 32. članica, predsjednik Vladimir Putin je zapravo postigao upravo ono što je želio da izbjegne kada je započeo svoj rat u Ukrajini – proširenje alijanse – rekli su zapadni lideri.

Dok je Finska prošle godine postala članica NATO-a, Švedska je čekala jer su Turska i Mađarska, koje imaju bolje odnose s Rusijom od drugih članica alijanse predvođene SAD, iznijele prigovore.

Turska je zadržavala ratifikaciju švedskog članstva zahtijevajući oštrije akcije protiv militanata iz Radničke partije Kurdistana (PKK) za koju je rekla da se nastanila u Švedskoj.

Švedska je promijenila svoje zakone i ublažila pravila o prodaji oružja kako bi umirila Tursku. Predsjednik Tayyip Erdogan je također povezao ratifikaciju s američkim odobrenjem prodaje borbenih aviona F-16 Turskoj, a Ankara sada očekuje da će Sjedinjene Države raditi na osiguravanju podrške američkog Kongresa.

Mađarsko odugovlačenje bilo je manje jasno po prirodi jer je Budimpešta uglavnom iskalila svoj bijes zbog švedske kritike smjera demokratskog razvoja pod nacionalističkim premijerom Viktorom Orbanom, a ne bilo kakvim konkretnim zahtjevima.

(Vijesti.ba / FENA)