Šta građani kažu o Ukrajini, Gazi i mogućem konfliktu u BiH?

Anketiranju je pristupilo ukupno 385 ispitanika. Kroz anketna pitanja, utvrđeni su stavovi ispitanika o evroatlanskim integracijama BiH, odnosima BiH i drugih zemalja, uticaju ratova u Ukrajini i Gazi na BiH te o pitanju mogućeg konflikta unutar granica BiH.

Prvo pitanje odnosilo se na najvažniji strateški vanjskopolitički interes BiH, a najučestaliji odgovor među ponuđenim jesu evroatlantske integracije (EU i NATO integracije) za koji se opredijelilo 44% ispitanika. Od ukupnog broja ispitanika, njih 13% smatra da bi ključni strateški cilj BiH trebala biti samo EU, dok približno isti procenat ispitanika smatra da je cilj priključivanje samo NATO-u, odnosno boljoj regionalnoj saradnji ili saradnji s Rusijom, Turskom, Kinom ili Iranom. To korespondira s definisanim vanjskopolitičkim ciljevima BiH i podršci od oko 57% ispitanih opredijeljenih za evroatlanske integracije, uz distinkciju da pojedini ispitanici preferiraju samo jednu opciju između integrisanja u EU ili NATO.

Na pitanje „Ko je od navedenih aktera prijateljski nastrojen prema BiH?“, ponuđeni su odgovori: EU, Hrvatska, Iran, Izrael, Kina, Rusija, SAD, Saudijska Arabija, Srbija, Turska i Velika Britanija. Skoro polovina svih ispitanika (46%) smatra Tursku najvećim bosanskohercegovačkim prijateljem. Drugo mjesto dijele EU i SAD s 38%, dok je Velika Britanija na četvrtom mjestu sa skoro 25% podrške, što je za 1% više od Hrvatske. Ispitanici koji su se izjasnili kao pripadnici bošnjačkog naroda, 59% njih, deklarisali su Tursku kao državu koja je u najvećoj mjeri prijateljski nastrojena prema BiH, dok pripadnici hrvatskog naroda (79%) smatraju Hrvatsku kao takvu, a pripadnici srpskog naroda (60%) Srbiju.

U odnosu na upit „Ko je kriv za rat u Ukrajini?“, skoro 40% ispitanika smatra da je glavni krivac Rusija, dok 11% drži odgovornom Ukrajinu, a 37% ispitanih je mišljenja da je za rat kriva „treća strana“. Oko 30% ispitanika, koji se izjašnjavaju kao Hrvati, označilo je Ukrajinu kao krivca za rat, dok je većina pripadnika srpskog naroda označila „treću stranu“ kao glavnog krivca za rat u Ukrajini.

Sljedeće anketno pitanje je povezano sa prethodnim i glasilo je „Koju stranu bi BiH trebala podržavati u ratu u Ukrajini?“. Ne postoji dominantan, većinski odgovor na ovo pitanje. Najučestaliji odgovori su da BiH treba podržavati Ukrajinu (39%) te da bi BiH trebala biti neutralna (38%). Da BiH treba biti na ruskoj strani, smatralo je 14% od ukupnog broja ispitanika.

Drugi sukob koji je privukao najviše pažnje jeste onaj u Gazi. Anketno pitanje bilo je „Prema Vašem mišljenju, ko je kriv za rat u Gazi?“. Većina ispitanika (58%) smatra da je Izrael krivac za ovaj sukob, dok se za Hamas, kao krivca, opredijelilo 13% ili za „treću stranu“ nešto preko 20% ispitanih. Većina Bošnjaka (72%) je označila Izrael kao glavnog krivca za pomenuti sukob, dok Hrvati i Srbi uzrok sukoba uglavnom vide ili u Palestinskj vladi u Gazi, Hamasu, ili „trećoj strani“.

Pitanje koje se odnosi na stav o podršci u sukobu u Gazi glasi identično kao i ono za rat u Ukrajini - „Koju stranu bi BiH trebala podržavati u ratu u Gazi?“. Većina ispitanika (61%) smatra da BiH treba podržati Palestinu. Bošnjaci i Ostali čine većinski dio grupe ispitanika koji su izrazili ovakav stav, dok 49% Hrvata i gotovo 60% Srba smatraju da bi BiH trebala ostati neutralna. Međutim, kada dolazi do izbora strana, Hrvati i Srbi uglavnom daju podršku Izraelu.

Pitanje koje ima najveći uticaj na bosanskohercegovačko društvo jeste „Da li vjerujete da bi u BiH moglo doći do ratnog sukoba?“. Mišljenja su podijeljena te 42% svih ispitanika smatra da može doći do sukoba, 38% smatra suprotno, dok 20% nije bilo sigurno ili nije smatralo da ima pravi odgovor na ovo pitanje.

Na pitanje o potencijalnom ratnom sukobu u BiH nadovezuje se i naredno hipotetičko pitanje „Da li biste napustiti BiH, ako bude izvjesno da će započeti ratni sukob u BiH?“. Od ukupnog broja ispitanika, njih 52% je odgovorilo da bi napustilo BiH, 35% ih je odgovorilo da bi ostali u BiH, a ostalih 13% nije znalo ili nisu bili sigurni kako bi postupili kada bi se taj scenarij desio. Slični rezlutati su zabilježeni i posredstvom online anketnog upitnika CSS-a provedenog 2022. godine na području Federacije BiH, kada se 47% ispitanika opredijelilo za odlazak iz BiH u slučaju ratnog sukoba.

Predmetno istraživanje posredstvom online anketiranja nedvosmisleno ukazuje na strateška opredjeljenja i demokratske vrijednosti i principe za koje su većinski opredijeljeni građani BiH. Slijedom navedenog, to bi trebao biti i jasan putokaz i poruka liderima u zalaganju i opredjeljenju za definisanje svih iskazanih vanjskopolitičkih ciljeva koji su u interesu građana. Ujedno, rezultati istraživanja šalju i jasno upozorenje svim političarima, posebno onima u vlasti, da povedu računa o stabilizaciji unutrašnjih političkih i sigurnosnih rizika koji dobrim dijelom izazivaju strah kod građana da bi mogli prerasti u neželjene sukobe unutar granica BiH.

I ovo istraživanje je realno prikazalo određenu raslojenost i zbilju bh. društva, jer je primjetno da su pojedini odgovori odražavali stavove u skladu s nacionalnom pripadnošću ispitanika. To svakako ne smije biti opravdanje političkim elitama, već alaram da još više napora i truda ulože u iznalaženje koncenzusa o zajedničkoj viziji i prosperitetu BiH, radeći pri tome u najboljem interesu svih njenih građana i naroda.

Kao što je navedeno, online anketiranju pristupilo je 385 ispitanika, od kojih su 43% bile osobe ženskog spola, 54% pripadnika muške populacije, dok se 3% nije željelo izjasniti. Starosna dob je obuhvatila punoljetne osobe, koje su bile prilično ravnomjerno zastupljene, s tim da je nešto više ispitanika (22%) bilo u dobi od 18-27 godina, a nešto manje (7%) starijih od 65 godina. U odnosu na nivo obrazovanja ispitanih, njih preko 68% je bilo s visokom stručnom spremom, 27% sa srednjom stručnom spremom, a jedan manji broj se nije želio izjasniti. U odnosu na etničku pripadnost, 55% ispitanika se izjasnilo kao Bošnjaci, 10% kao Srbi, 9% kao Hrvati, 12% kao Ostali, dok se 14% anketiranih nije izjasnilo o etničkoj pripadnosti.

(Vijesti.ba)