BiH podržala izjavu o osudi agresije na Ukrajinu, samo Srbija uz Rusiju

Bosna i Hercegovina jedna je od potpisnica izjave, dok se Srbija nije pridružila izjavi.

Izjavu prenosimo u nastavku:

"U ime vlada Andore, Australije, Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Kanade, Hrvatske, Cipra, Češke, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Gruzije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Irske, Japana, Italije, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malta, Monako, Crna Gora, Nizozemska, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Norveška, Palau, Poljska, Portugal, Republika Moldavija, Rumunjska, San Marino, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ukrajina, Sjedinjene Američke Države, Urugvaj i Europska unija

Želio bih (Dmitri Kuleba, ministar vanjskih poslova Ukrajine) pročitati izjavu u ime vlada Ukrajine, ….

Danas obilježavamo desetljeće od početka ruske oružane agresije na Ukrajinu 19. februara 2014., koja je započela njezinim zauzimanjem Krima, te dvije godine od početka ruske ničim izazvane, sveobuhvatne i nezakonite invazije na Ukrajinu. Ponavljamo našu odlučnu osudu ovog flagrantnog kršenja međunarodnog prava.

Žalimo zbog neuspjeha Ruske Federacije u provedbi rezolucija Opće skupštine UN-a, usvojenih na 11. izvanrednoj sjednici. Također se pozivamo na presudu Međunarodnog suda pravde od 31. januara 2024. koja ne ostavlja nikakvu sumnju da Ruska Federacija krši svoje međunarodne pravne obveze. Također smatramo da je presuda ICJ-a od 2. febrauara 2024. važan korak prema pozivanju Rusije na odgovornost za njezina kršenja međunarodnog prava. Ponavljamo da Nalog ICJ-a o privremenim mjerama od 16. marta 2022. obvezuje Rusiju da odmah obustavi vojnu operaciju koju je započela 24. februara 2022. na teritoriju Ukrajine, ostaje pravno obvezujući i mora ga provesti Ruska Federacija.

Zgroženi smo napadima ruskih snaga na civile i civilnu infrastrukturu Ukrajine, koji mogu predstavljati ratne zločine. Ponovno naglašavamo da su neselektivni napadi zabranjeni međunarodnim humanitarnim pravom.

Također osuđujemo kontinuiranu vojnu podršku ruskom agresorskom ratu, uključujući Iran, Bjelorusiju i Sjevernu Koreju. Pozivamo sve zemlje da ne dostavljaju oružje i da ograniče izvoz svih artikala kritičnih za vojsku u Rusiju za njen agresijski rat protiv Ukrajine. Kontinuirana ruska nabava oružja i pratećeg materijala, uključujući balističke projektile, iz DNRK-a predstavlja kršenje rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. Radnje Ruske Federacije potkopavaju vjerodostojnost Vijeća sigurnosti i njegovih rezolucija, pogoršavaju regionalne napetosti i ugrožavaju sve nas.

Danas smo se okupili kako bismo ponovno potvrdili svoju solidarnost s narodom Ukrajine, odali počast svima koji su žrtvovali svoje živote u odbrani slobode i neovisnosti Ukrajine te izrazili naše najdublje suosjećanje i sućut porodicama žrtava nesreće koja je u toku. Ruska agresija na Ukrajinu.

Zahtijevamo od Rusije potpunu razmjenu ratnih zarobljenika kao i oslobađanje svih protuzakonito zatočenih osoba i povratak svih interniranih i prisilno premještenih ili deportiranih civila, uključujući i djecu.

Nastavit ćemo raditi na osiguravanju odgovornosti za teška krična djela prema međunarodnom pravu počinjena na teritoriju Ukrajine tokom ruske agresije.

Ponavljamo naš zahtjev Rusiji da zaustavi svoj agresorski rat protiv Ukrajine i da osigura potpuno, trenutačno i bezuslovno povlačenje svih ruskih snaga i vojne opreme s teritorija Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica.

Ostajemo predani viziji sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira za Ukrajinu u skladu s načelima Povelje UN-a. U tom pogledu ohrabruje nas sastanak savjetnika za nacionalnu sigurnost i savjetnika za vanjsku politiku o provedbi Formule mira u Davosu na kojem se raspravljalo o ključnim načelima postizanja mira za Ukrajinu. Na skupu su sudjelovali predstavnici više od 80 država i međunarodnih organizacija. Izražavamo našu zajedničku podršku inauguralnom Globalnom mirovnom samitu.

Ponovno potvrđujemo našu nepokolebljivu podršku neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica, koje se protežu do njezinih teritorijalnih voda", stoji u Kulebe.

(Vijesti.ba)