Rusiji je cilj destabilizacija Evrope, a Balkan 'laka meta'

U opširnom izvještaju, istraživači Kraljevskog instituta ujedinjenih službi tvrde da zapadne zemlje moraju učiniti više da se suprotstave upotrebi nekonvencionalnog ratovanja od Moskve ako žele uspjeti da odvrate rusku invaziju na Ukrajinu.

"Kako se rat u Ukrajini odugovlači, Rusija ima interes da stvara krize dalje", napisali su autori Jack Watling, Oleksandr V. Danylyuk i Nick Reynolds, navodeći Balkan kao region koji je podložan problemima.

U tom smislu Vojno-obavještajna agencija Rusije (GRU) reorganizuje osnovu na kojoj nastoji izgraditi mrežu podrške u ciljanim zemljama, jer su zapadne sankcije umanjile ranije aktivnosti Moskve koja je koristila osobe koje imaju dvojno državljanstvo ili poslovne ljude.

"Trenutno, veliki napor čini se usmjeren prema stranim studentima koji studiraju na ruskim univerzitetima. Centar 161 ima budžet namijenjen plaćanju stipendija studentima iz Balkana, Afrike i drugih regija gdje postoje razmjene s ruskim obrazovnim institucijama. Ove stipendije subvencioniraju troškove školovanja i života, a navodno se koriste kao sredstvo za regrutovanje. Budući da pojedinci pripadaju eliti u ciljanim zemljama, oni sami predstavljaju vrijedne izvore obavještajnih informacija. Međutim, također su korisni za olakšavanje aktivnosti", navodi se u izvještaju.

Ruski utjecaj, tvrde Britanci, se također provodi putem humanitarnih organizacija, uglavnom kroz Fondaciju Ahmat Kadirov i putem Evropskog islamskog foruma.

"Organizacija je posebno aktivna na Balkanu, gdje je uspostavila veze s autoritativnim muslimanskim predstavnicima (ne samo vjerskim, već i političkim figurama) u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Grčkoj i Rumuniji", stoji u izvještaju.

Ističu da Evropski islamski forum također djeluje na teritoriji Evropske unije.

"Primjerice, forum je održao konferenciju posvećenu 70. godišnjici Ahmat Kadirova u Estoniji 2021. godine, na kojoj su sudjelovali muslimanski predstavnici iz Estonije, Latvije, Litvanije, Danske, Finske, Poljske, Švedske, Njemačke i Rusije", tvrde Britanci.

Dodaju da Rusija također ima interes za destabilizaciju ukrajinskih partnera, a s obzirom na niz izbora koji predstoje širom Evrope.

"Postoji širok spektar mogućnosti za pogoršanje polarizacije", ističe se.

Izvještaj istraživačkog centra napisan je na 35 stranica, a objavljen je samo nekoliko dana prije druge godišnjice ruske invazije na Ukrajinu. Odnosni se na period od posljednje dvije godine,.

Dok su ruski napori da destabilizuju zemlje poput Moldavije propali zbog sigurnosnih propusta i masovnog protjerivanja operativaca Kremlja, ruska vojska sada jača svoju sposobnost pokretanja nekonvencionalnih napada, navodi se u izvještaju.

Koristeći dokumente dobijene od ruskih tajnih službi i intervjue sa zvaničnim tijelima u Ukrajini i nekim evropskim državama, izvještaj plete narativ o naporima Rusije da proširi svoj utjecaj izvan sadašnjeg sukoba u Ukrajini. Poziva se na "stalnu budnost" u pogledu niza pitanja.

(Vijesti.ba)