Moraju ih odbijati: Šveđani se masovno prijavljuju u vojne rezerviste

Razlog? Ruska invazija na Ukrajinu i rastuće uvjerenje da se Švedska mora pripremiti za rat. To je, kako piše Politico, golema promjena u odnosu na posljednjih nekoliko decenija u kojima je Nacionalna garda - u koju je bilo prijavljeno oko 23.000 ljudi, te je služila kao podrška profesionalnoj vojsci - pala u nemilost nakon završetka Hladnoga rata, prenosi Index.

Nacionalna garda smatrala se domenom uglavnom sredovječnih građana, od kojih mnogi svoje dužnosti nisu shvatali pretjerano ozbiljno. Godine 2001. u vladinom izvještaju zabilježena je uzbuna u oružanim snagama zbog pada broja pripadnika Nacionalne garde.

"Kad sam se pridružio, imao sam 21 godinu, značajno mlađi od prosjeka", rekao je Alexander Raaum, koji se prijavio 2009., nekih 18 mjeseci nakon što je odslužio vojni rok u topništvu.

"Bio je to kao ostatak vremena Hladnog rata."

Nekoliko godina nakon raspada Sovjetskog Saveza vlada je ukinula gotovo pa automatski upis u Nacionalnu gardu za ljude koji su završili vojni rok. Obustava obaveznog služenja vojnog roka 2010. bio je još jedan udarac Gardi. No, ruska ilegalna aneksija Krima 2014. te napori da započne separatistički rat u istočnoj Ukrajini potakli su opsežno preispitivanje sigurnosnih pitanja širom Evrope.

Tokom prošle decenije Nacionalna garda prošla je niz reformi koje su je bolje povezale s ostalim granama vojske. Umjesto oružja koje su prethodno koristile jedinice profesionalne vojske, gardisti sad dobivaju novo oružje.

Ipak, sve do prije dvije godine, novačenje je bilo slabo, a većina postrojbi Nacionalne garde nije do kraja odradila svoje obavezne dane službe. U 2020. u Gardu se prijavilo 20.000 ljudi, što je golem pad u odnosu na oko 120.000 sredinom 1980-ih.

Sve je to promijenila ruska invazija Ukrajine 2022. Te se godine 29.101 Šveđanin prijavio za služenje Nacionalne garde, što je 619 odsto više od prosječne godine. Švedske pomoćne odbrambene organizacije također su zabilježile porast broja zahtjeva za članstvo.

U prve dvije sedmice rata 640 ljudi pridružilo se Lottasu, ženskoj grupi koja pruža logističku podršku vojsci. To je otprilike broj novih članova koje Lottas obično primi tokom cijele godine. Do kraja 2022., još jedna pomoćna organizacija, Švedska federacija za dragovoljno odbrambeno obrazovanje i obuku primila je 3795 novih članova - u odnosu na samo 46 godinu prije.

Organizacija koja obučava vozače za dužnosti u široj odbrani zemlje u međuvremenu je udvostručila prijem novih članova.

Rat je također potakao Švedsku da odustane od svoje dugogodišnje politike vojnog nesvrstavanja i podnese zahtjev za članstvo u NATO-u, zajedno sa susjednom Finskom. Zahtjev Švedske čeka još samo odobrenje Mađarske.

Upozorenja na mogući rat sa Rusijom ne jenjavaju, baš naprotiv. U prvoj sedmici ove godine, švedski političari i vojni čelnici okupili su se na svojoj godišnjoj konferenciji Narod i odbrana s otrežnjujućom porukom.

"Mogli bismo vidjeti rat u Švedskoj", upozorio je ministar civilne odbrane Carl Oskar Bohlin. I premijer Ulf Kristersson nekoliko je puta spomenuo rat.

"Ne može se isključiti oružani napad na Švedsku. Rat može doći i k nama", rekao je ministar odbrane Pål Jonson. Osjećaj hitnosti potiče sve više ljudi da se pridruže Nacionalnoj gardi.

U prve dvije sedmice januara prijavilo se oko 1200 ljudi, četiri puta više nego u istom razdoblju 2023.

"Prije petnaest godina mnogi su na Gardu gledali kao na hobi, poput planinarenja ili lova", rekao je Raaum.

"Sada shvataju kako je to ključni dio naše sigurnosti."

Konrad Lindblad, koji se prije sedam godina pridružio Nacionalnoj gardi nakon što je 2004. odslužio vojni rok, rekao je da su ga prijatelji i poznanici odjednom počeli pitati kako da se pridruže. Kaže kako je primijetio da se i njegova vlastita motivacija mijenja.

"Kada sam stupio, htio sam raditi nešto drugačije od onoga što radim radnim danom u uredu, a budući da sam uživao služeći vojni rok, znao sam da mi to odgovara", rekao je.

"Ali kada sam bio dio toga, shvatio sam da je i služenje ozbiljan poduhvat, usklađen s ostatkom oružanih snaga. I počeo sam razmišljati zašto to radim. Činim to jer mogu pridonijeti našoj odbrani. Ako ljudi poput mene to ne učine, ko će? Ne možemo uzeti zdravo za gotovo da će Švedska imati slobodu i demokratiju."

Sada se toliko ljudi želi priključiti da se Gardi teško nositi sa time. Kandidati moraju biti procijenjeni, a ako nisu služili vojnu službu (što mnogi nisu, iako je Švedska 2018. vratila ograničeno služenje vojnog roka), moraju proći ubrzani vojni tečaj. A onda se za njih mora naći mjesta u obližnjim jedinicama.

"Nemamo toliko slobodnih mjesta da bismo mogli primiti mnogo ljudi", rekao je Lindblad.

"Trebali bismo nove jedinice kako bismo primili značajan broj novih članova, ali to zahtijeva vrijeme, pogotovo jer ne možete imati jedinice koje se sastoje samo od novih ljudi. S druge strane, ako pustite ljude da čekaju, gube interes."

(Vijesti.ba)