Pažnja svjetskih medija: Jevreji i muslimani zajedno u Srebrenici

... kako bi se svijet oslobodio mržnje i netrpeljivosti, prenosi ABC news pisanje AP-a.

"Više od 8.000 Bošnjaka — uglavnom muslimana — muškaraca i dječaka ubijeno je u julu 1995. u Srebrenici, nakon što su snage bosanskih Srba zauzele istočni grad. Dva suda UN-a proglasila su pokolj genocidom.

“Apsolutno je kritično za budućnost i jevrejskog i (muslimanskog) bošnjačkog naroda, da udružimo snage u znak sjećanja kako bismo osigurali da se ovakva zvjerstva ne bi dozvolila u budućnosti”, kazao je generalni savjetnik Svjetskog jevrejskog kongresa, Menachem Rosensaft za AP.

Osnovan 1936. godine, Svjetski jevrejski kongres ili WJC, vodeća je međunarodna organizacija koja povezuje i štiti jevrejske zajednice širom svijeta, u više od 100 zemalja.

Rosensaft je predvodio delegaciju jevrejskih učenjaka i mladih diplomata koja je prisustvovala konferenciji koju su organizovali WJC i Memorijalni centar Srebrenica o očuvanju kolektivnog sjećanja na žrtve genocida i suočavanju s holokaustom i poricanjem genocida.

Cjelodnevna konferencija, održana u Srebrenici u sklopu ovogodišnjih komemorativnih ceremonija, poslužila je kao forum za dvije zajednice da razgovaraju o življenju sa bolom žrtava zločina.

"Ako mi kao Jevreji i kao muslimani shvatimo da nam se takođe pridružuju u tom bolu, možemo na tome konstruktivno graditi i stvarati svijet izvan patnje u kojoj (genocid) postaje nezamisliv", rekao je Rosensaft, koji je sin dvoje Jevreja, preživjelih iz nacističkih logora Auschwitz i Bergen-Belsen.

Masakr u Srebrenici bio je krvavi krešendo bosanskog rata 1992.-95., koji je uslijedio nakon što je raspad Jugoslavije oslobodio nacionalističke strasti i teritorijalne ambicije koje su bosanske Srbe postavile protiv druge dvije glavne etničke populacije u zemlji – Hrvata i Bošnjaka.

U julu 1995., bosanski Srbi su zauzeli sigurno utočište u Srebrenici pod zaštitom UN-a. Odvojili su muškarce i dječake Bošnjake muslimane od njihovih žena, majki i sestara, tjerali ih kroz šumu oko nesretnog grada i poklali.

Počinioci su zatim zakopali tijela svojih žrtava u na brzinu napravljene masovne grobnice, koje su kasnije kopali buldožerima, razbacujući ostatke po drugim grobnicama kako bi sakrili dokaze o svojim ratnim zločinima.

Srpski lideri u Bosni i susjednoj Srbiji i dalje poriču da se genocid dogodio u Srebrenici – iako se posmrtni ostaci žrtava masakra i dalje otkopavaju iz masovnih grobnica i identificiraju DNK analizom.

Novoidentifikovane žrtve se ponovo sahranjuju svake godine 11. jula, na dan kada je ubistvo počelo 1995. godine, na velikom memorijalnom groblju izvan istočnog grada. U utorak će biti položeni posmrtni ostaci još 30 ljudi", podsjeća AP.

O godišnjici genocida jučer je pisao i Washington Post.

Hiljade ljudi marširaju u Bosni kako bi obilježili genocid u Srebrenici 1995. dok etničke tenzije i dalje traju, naslov je teksta objavljenog u Washington Postu.

"Svečani marš mira počeo je u subotu kroz šume u istočnoj Bosni u znak sjećanja na masakr u Srebrenici 1995. godine, jedini priznati genocid u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Godišnji marš od 100 kilometara vraća se rutom kojom su krenule hiljade muškaraca i dječaka iz bošnjačke etničke grupe, koju su uglavnom činili Muslimani, koji su pobijeni dok su pokušavali pobjeći iz Srebrenice nakon što su je zauzele snage bosanskih Srba krajem rata 1992.-95.

Marš je dio nekoliko događaja koji prethode obilježavanju stvarnog datuma masakra 11. jula.

Skoro 4.000 ljudi pridružilo se ovogodišnjem maršu, prema riječima organizatora. Događaj dolazi u vrijeme kad etničke tenzije i dalje traju, dok bosanski Srbi nastavljaju da se zalažu za veću nezavisnost i svoje otvorene pozive na razdvajanje.

“Dolazim ovdje da se sjetim svog brata i mojih prijatelja, ratnih drugova, koji su ovdje poginuli”, rekao je Rešid Dervišević, koji je bio među onima koji su krenuli ovim putem davne 1995. godine. “Vjerujem da je to moja obaveza, naša obaveza da to uradimo, da njegujemo i čuvamo (naša sjećanja).“

Osman Salkić, još jedan preživjeli iz Srebrenice, rekao je: “Osjećaji su pomiješani kada dođete ovdje, na ovo mjesto, kada znate kako su ljudi ovdje ležali (mrtvi) 1995. godine i kakva je situacija danas.”

Rat u Bosni je izbio 1992. godine nakon što se bivša Jugoslavija raspala i bosanski Srbi pokrenuli pobunu i otimanje zemlje kako bi formirali svoju državu i pridružili se Srbiji. Više od 100.000 ljudi umrlo je prije završetka rata 1995. godine u mirovnom sporazumu uz posredovanje SAD.

U julu 1995. godine, više od 8.000 muškaraca Bošnjaka su srpske snage odvojile od njihovih žena, majki i sestara, protjerale ih kroz šume oko Srebrenice i ubile. Vojnici bosanskih Srba bacili su tijela žrtava u brojne masovne grobnice razbacane po istočnom gradu u pokušaju da sakriju dokaze zločina.

Prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, pokolj u Bosni smatran je najgorim u Evropi od Drugog svjetskog rata. Postojala je bojazan da bi separatistička politika proruskog lidera bosanskih Srba Milorada Dodika mogla podstaći dalju nestabilnost dok rat bjesni u Ukrajini.

Uprkos presudama dva suda UN-a, Dodik je negirao da se u Srebrenici dogodio genocid, iako se posmrtni ostaci novoidentifikovanih žrtava kontinuirano otkopavaju iz masovnih grobnica. Svake godine se ponovo sahranjuju 11. jula, na dan kada je ubijanje počelo 1995. godine.

Sud UN-a za ratne zločine u Hagu u Holandiji osudio je na doživotnu kaznu i ratnog političkog lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića i bivšeg vojnog komandanta Ratka Mladića zbog orkestriranja genocida.

Do sada su posmrtni ostaci više od 6.600 ljudi pronađeni i pokopani na ogromnom i sve širećem memorijalnom groblju izvan Srebrenice. Tamo će u utorak biti položeni posmrtni ostaci još 30 žrtava.



(Vijesti.ba)