Ponedjeljak je bio najtopliji dan na Zemlji u historiji

Vremenski fenomen El Niño, koji uzrokuje više globalne temperature, trebao bi se nastaviti do kraja godine i bit će "barem umjerene jačine", tvrdi WMO.

Novo ažuriranje Svjetske meteorološke organizacije predviđa da postoji 90% vjerojatnosti da će se događaj El Niño nastaviti tokom druge polovice 2023, prenosi Index.

El Niño je fenomen koji se obično povezuje s povećanom vrućinom diljem svijeta, kao i sušom u nekim dijelovima svijeta i obilnim kišama u drugim. "Pojava El Niña uvelike će povećati vjerojatnost rušenja temperaturnih rekorda i izazivanja ekstremnijih vrućina u mnogim dijelovima svijeta i u oceanu", rekao je glavni tajnik WMO-a, profesor Petteri Taalas.

"Proglašenje El Niña od WMO-a signal je vladama diljem svijeta da mobiliziraju pripreme za ograničavanje utjecaja na naše zdravlje, naše ekosustave i naša gospodarstva. Rana upozorenja i anticipirajuće djelovanje ekstremnih vremenskih događaja povezanih s ovim velikim klimatskim fenomenom od vitalne su važnosti za spašavanje života i sredstava za život", upozorio je.

Od 2020. godine svijet je pod utjecajem iznimno duge La Niñe, fenomena suprotnog od El Nina, koja je završila ranije ove godine. UN je objavio da je unatoč djelovanju La Niñe proteklih osam godina bilo najtoplije u povijesti. "Bez tog vremenskog fenomena zatopljenje je moglo biti i gore", navodi UN.

Wilfran Moufouma-Okia voditelj je regionalnih službi za predviđanje klime pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji. "Utjecaj događaja El Niño na globalne temperature vjerojatno će povećati globalnu temperaturu jer će El Niño dodati antropogeno zagrijavanje", rekao je. Dok će u nekim dijelovima planeta izazvati jake suše, u drugima će izazvati bujice i poplave.

UN je pozvao vlade diljem svijeta da se pripreme na posljedice dolaska El Niña.

Ponedjeljak je bio najtopliji dan u povijesti na globalnoj razini

Ovaj ponedjeljak, 3. srpnja 2023., bio je najtopliji dan ikad zabilježen na globalnoj razini, prema podacima američkih Nacionalnih centara za predviđanje okoliša. Prosječna globalna temperatura dosegnula je 17.01°C nadmašivši rekord iz kolovoza 2016. od 16.92°C, piše Guardian.

Jug SAD-a posljednjih je tjedana zahvatila intenzivna vrućina zbog ekstremnih vremenskih prilika. U dijelovima Kine nastavio se dugotrajni toplinski val s temperaturama iznad 35°C. Sjeverna Afrika zabilježila je temperature blizu 50°C, a na Bliskom istoku tisuće pate od neuobičajene vrućine. Čak je i Antarktika zabilježila nenormalno visoke temperature.

Kako nastaje El Nino?

El Nino se rađa iz toplijih voda istočnog Pacifika, u blizini obale Južne Amerike, i često je praćen usporavanjem ili zaokretom istočnih vjetrova u dva pojasa oko Zemlje između suptropskog i ekvatorijalnog područja visokog tlaka, u kojem prevladavaju vjetrovi s istočnom komponentom.

"Zadnjem El Ninu smo svjedočili 2016. i tada smo zabilježili najtoplije ljeto do tada iako su klimatske promjene pridonijele ekstremnim temperaturama i u godinama bez tog vremenskog obrasca. Zajedno sa zatopljenjem uslijed klimatskih promjena, 2023. i 2024. bismo mogli imati još više temperature", dodaje NOAA.

NOAA proglašava dolazak El Nina kada se oceanske temperature u istočnom i ekvatorijalnom Pacifiku povise za 0.5 Celzijevih stupnjeva više od normale u odnosu na prethodni mjesec te traju ili se očekuje da će se nastaviti u idućih pet tromjesečnih razdoblja. Australski ured za meteorologiju (BOM) ima drugačije kriterije, tj. glavna područja istočnog Pacifika moraju biti za 0.8 stupnjeva toplija od prosjeka.

El Nino ima i "hladniju sestru"

Dva vremenska fenomena su dio prirodne oscilacije potaknute temperaturama oceana i vjetrovima na Pacifiku, koja se prebacuje između El Nina, njegove hladnije sestre La Nine i neutralnih uvjeta. Posljednje tri godine zabilježen je niz neobičnih posljedica La Nine.

Za vrijeme trajanja El Nina vjetrovi koji pušu prema zapadu, uzduž ekvatora, usporavaju i topla površinska voda Pacifika se vraća natrag na istok gušeći hladnije vode i stvarajući toplije temperature površine oceana.

U godinama La Nine vjetrovi od istoka do zapada Pacifika su jači i guraju tople površinske vode na zapad te povlače dublju, hladniju vodu na istoku. NOAA smatra da ima 56 posto šanse da će El Nino dosegnuti vrhunac u snazi tijekom zime na sjevernoj hemisferi i da će podići površinsku temperaturu istočnog Pacifika za najmanje 1.5 Celzijevih stupnjeva.

Iznimno visok rast temperatura

Prema predviđanjima, čeka nas iznimno visok rast temperatura, a sudeći po podacima prikupljenim kroz povijest, sve to signalizira da nas očekuje izuzetno snažan El Nino fenomen.

Oluje i značajno hladnije vrijeme mogli bi zahvatiti jug SAD-a, a budući da se očekuje da El Nino ima snažan utjecaj na nadolazeće zimske sezone, također je moguće da će utjecati na obrasce padanja snijega. Na sjeveru Sjedinjenih Država obično ima manje snježnih padalina tijekom zima kada djeluje El Nino, ali više padalina moglo bi zahvatiti središnje i južne dijelove SAD-a te istok.

U Europi se najveći utjecaj očekuje nad središnjim dijelom i na jugozapadu. Manje oborina moglo bi biti iznad jugoistočne Europe i Skandinavije.


(Vijesti.ba)