Amerika odlučuje: Na šta treba obratiti pažnju!

Potpredsjednica Kamala Harris i bivši predsjednik Donald Trump bore se za sedam swing država: Michigan, Pennsylvania i Wisconsin, tri države Velikih jezera koje čine "plavi zid" koji je Trump srušio 2016. godine.

Prvi rezultati u satima nakon zatvaranja birališta možda neće biti odlučujući. Države odlučuju o vlastitim izbornim procedurama, a redoslijed po kojem države broje prijevremene glasove, glasove putem pošte i glasove na dan izbora varira na karti – kao i koliko brzo određeni gradovi, distrikti i regije prijavljuju svoje rezultate.

Amerikanci su se sve više navikli na nevjerovatno bliske predsjedničke utrke. 2000., 2016. i 2020. rezultati su se sveli na desetine hiljada glasova. Očekuje se da će se ova utrka, ako je anketa tačna, uklopiti u taj kalup.

To znači, najjednostavnije rečeno, da postoji sedam država koje treba gledati u utorak uveče – a možda i šire.

Arizona i Džordžija su se opredijelile za Bidena 2020. godine nakon što su bile pouzdano republikanske. Demokrate su također osvojile Nevadu prije četiri godine, iako se njihova margina tamo smanjuje. Biden je pomeo države "plavog zida" Pensilvaniju, Mičigen i Viskonsin 2020. Tramp je isto uradio 2016. Jedino bojno polje koje je Tramp pobijedio 2024. na posljednjim izborima bila je Sjeverna Karolina. Očekuje se da će tamo opet biti tijesna trka.

Evo nekoliko potencijalnih puteva za Harrisa i Trumpa, redom:

Za Harris je karta u mnogo čemu jednostanija. Ponoviti Bidenov "plavi zid" i ona je gotovo sigurno predodređena za Ovalni ured. To uzima u obzir očekivanja da će ona dobiti izborni glas u Nebraski i izgubiti još jedan u Maineu, dvije države koje dijele elektorske glasove i pobjedniku na državnom i kongresnom nivou.

Ako "plavi zid" pukne i Pensilvanija krene na Trampa, njen put postaje komplikovaniji. I Trumpova mapa se snažno oslanja na Pensilvaniju. Pobjeda bez Pensilvanije, za Trumpa, vjerovatno znači da "plavi zid" pukne negdje drugdje. Dvije države "plavog zida", Pennsylvania i Wisconsin, zabranjuju zvaničnicima lokalnih izbora da počnu obraditi glasačke listiće do dana izbora, usporavajući proces brojanja tamo u poređenju sa državama poput Floride, gdje se otvaraju prije vremena.

U Arizoni, državi koja većinom glasa putem pošte, ti glasački listići se broje redoslijedom kojim su primljeni. To znači da bi Haris mogla uočiti znatnu prednost u ranoj fazi, prije nego što se prebroje kasno pristigli glasački listići i glasovi na dan izbora (od kojih su oba favorizirala Trumpa 2020.). Konačan rezultat u predsjedničkoj utrci možda neće doći u utorak navečer, pa čak ni u srijedu.

Očekuje se da će matematika favorizirati Trumpa u ranijim satima prebrojavanja, dijelom zbog toga koje države izvještavaju i kada.

Ipak, ostaje pitanje: hoće li Trump proglasiti pobjedu prije nego što trka zaista bude odlučena? Konvencionalna mudrost, koju dijele operativci preko stranačkih linija, je da će on rano uhvatiti vodstvo, kao što je to učinio prije četiri godine, i proglasiti se kao novoizabrani predsjednik. To očekivanje navelo je demokrate i nestranačke medije da upozore Amerikance da postoji značajna mogućnost da pobjednik neće biti poznat danima nakon zatvaranja birališta.

(Vijesti.ba)