Elma Veledar Arifagić: Moramo približiti sudsku praksu našoj javnosti

O sudskoj praksi te drugim značajnim temama kojim se bavi 15. izdanje „Pravne hronike“, razgovarali smo sa Elmom Veledar Arifagić, glavnom i odgovornom urednicom.

Vijesti.ba: Za početak, možete li nam kazati nešto više o „Pravnoj hronici“ i šta je cilj razvoja ove publikacije?

Veledar Arifagić: Časopis Pravna hronika je osmišljen u cilju podizanja svijesti o razvoju sudske prakse i ljudskim pravima, a namijenjen je sudijama, tužiocima, advokatima i ostalim pravnim stručnjacima širom zemlje. Pravnici u BiH se putem ovog časopisa mogu upoznati s novinama u zakonodavstvu i relevantnoj praksi domaćih sudova kako na državnom, tako i na nivou entiteta. Pravna hronika, pored toga, sadrži pregled ključnih novina u praksi ESLjP-a i Suda Evropske unije relevantnih za BiH. Časopis se usredsređuje na kretanja u zakonodavstvu i na praksu domaćih sudova i ESLjP-a, kao i na praksu Suda EU relevantnu za BiH, te nastoji čitaoce upoznati s najnovijim i najznačajnijim novinama u ovoj oblasti. Izdavanje ovog časopisa ima za cilj i unapređenje primjene EKLjP-a u BiH, te doprinos rješavanju konkretnih problema, utvrđenih u dijelovima Izvještaja o napretku u kojima se Evropska komisija bavi reformama pravosuđa i vladavinom prava.  Također, u vremenu kada se mnogo u javnosti govori o ovim pitanjima, mislim da je važno za novinare i medije da imaju dobru adresu za provjeru navoda i informacija o sudskoj praksi.

Vijesti.ba: Šta se dešava u Strazburu, koje su novosti i da li možemo očekivati promjene u praksi Evrospkog suda?

Veledar Arifagić: Kroz “Pravnu hroniku” već godinama nastojimo približiti praksu Evropskog suda. Strazbur i ljudska prava su mnogo više od nekoliko presuda koje se često spominju u javnosti.  I sam Sud prolazi promjene. U ovom broju govorimo o usmjerenijoj strategiji procesuiranja predmeta i kako Sud cijeni ključna pitanja od značaja koja zavrjeđuju brže procesuiranje. Interesantno je da Sud ulaže veće resurse i obavlja strogi nadzor u okviru strategije rangiranja predmeta po fleksibilnim kriterijima. Vjerujemo da će se mnogi obradovati novom formatu odluka Suda tročlanih sudijskih odbora, po formuli: sažetak, tekst presude i odluka, ograničavajući se na bitne nesporne činjenice za kojima slijedi kratka pravna analiza. Čini se da je Sud odlučio da se vrijeme i resursi preusmjere na „značajne“ predmete kako bi se smanjio broj neriješenih meritornih predmeta.  Također, upoznat ćete se s posljedicama stupanja na snagu Protokola br. 15 uz Konvenciju počev od 1.8.2021. godine, a pored skraćivanja roka za podnošenje predstavki sa šest na četiri mjeseca, zanimljivo je da su pooštreni kriteriji za odbacivanje predstavke kao nedopustive ako podnosilac predstavke nije pretrpio značajnu štetu. Vjerovatno vam je poznato da ranije nijedan predmet nije mogao da bude odbijen na osnovu ovog kriterija ako ga domaći sud nije valjano razmotrio. Taj uslov je sada izbrisan u skladu s maksimom de minimis non curat praetor – sud se ne bavi sitnicama.

Vijesti.ba: Gdje je u odnosu na Evropski sud za ljudska prava i aktuelne odluke iz Strazbura praksa Ustavnog suda BiH?

Veledar Arifagić: Ovaj broj Pravne hronike vam predstavlja i novine u sudskoj praksi sudova u BiH u drugoj polovini 2021. godine. Prije svega, ističu se četiri značajna predmeta Ustavnog suda BiH u vezi s kršenjem prava na pravično suđenje i prava na privatni i porodični život. U jednom predmetu, koji se odnosi na veliki broj slučajeva proisteklih iz posljedica pandemijskih mjera, Ustavni sud BiH je utvrdio kršenje prava na pravično suđenje zato što u vrijeme kada je apelant sankcionisan Zakon o javnom redu i miru nije propisivao da nepridržavanje zabrane kretanja predstavlja kršenje javnog reda i mira, zbog čega je apelant bio prvobitno kažnjen. U drugom predmetu je utvrđeno kršenje prava na pravično suđenje u kojem je prvostepeni sud propustio da apelantu postavi branioca po službenoj dužnosti, iako je imao takvu obavezu prema odredbama Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, što ni u kasnijem toku postupka nije otklonjeno. Dva predmeta obuhvataju razmatranje prava na privatni i porodični život koji se tiču zakonskih uslova za potpuno usvojenje te propust da se zaštiti fizički i psihički integritet maloljetnice koja je preživjela silovanje.

Vijesti.ba: U javnosti se mnogo govori o nadležnostima Suda BiH, međutim, nepoznanica je šta se u praksi događa. Koliko „Pravna hronika“ može da približi odluke ovog Suda?

Veledar Arifagić: Izdvojene odluke Suda BiH se odnose na sažetke pet odluka iz predmeta Odjela II tog Suda za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju. Dvije odluke su pravosnažne presude, a tri odluke se odnose na pravosnažna rješenja. Odluke se odnose na stavove koje su sudska vijeća donosila u odnosu na zakonitost pribavljanja dokaza, odmjeravanje kazne licu koje je priznalo krivicu, prava na imovinu trećih lica, zakonitost lišenja slobode u kontekstu ocjene dokaza i dostavljanja dokaza odbrani, te postojanje osnovane sumnje u istražnoj fazi postupka, kao i prirode obrazloženja drugostepene odluke.

Vijesti.ba: Kada je u pitanju Vrhovni sud Federacije BiH, mnogo je predmeta koji čekaju svoj sudski epilog. Možete li izdvojiti neke predmete koje obrađuje „Pravna hronika“ u ovom izdanju?

Veledar Arifagić: U dijelu prikaza sudske prakse Vrhovnog suda Federacije BiH prikazano je nekoliko predmeta u kojima su izraženi pravni stavovi o aktuelnim pitanjima iz krivične, građanske i upravne oblasti. U krivičnom predmetu je utvrđeno kako je osnovano tužilac ukazao žalbom kantonalnog tužioca da pobijanom presudom nije potpuno riješen predmet optužbe u odnosu na izmijenjenu optužnicu i da je učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312 stav 1 tačka h) ZKP-a FBiH. U drugom se radi o suštinskom kršenju odredbi procesnog zakona, koje je za posljedicu imalo nezakonitost dokaza pribavljenog tim kršenjem, zbog čega se u smislu člana 11 stav 2 ZKP-a FBiH na takvim dokazima ne može zasnivati sudska odluka. Pročitajte kako je Vrhovni sud Federacije odlučio u predmetima u vezi s neosnovanim bogaćenjem kroz nezakonito primljene penzije, obaveznim elementima izreke presude u upravnom sporu, te pravnoj prirodi zahtjeva bivšeg supružnika kao suvlasnika bračne stečevine. Pravo je interesantno, ono se svakodnevno razvija kroz nova rješenja i odluke sudova. I zato je važno da stalno pratimo postupanja sudova. Donosimo i zanimljive novine u jurisprudenciji Vrhovnog suda Republike Srpske i Apelacionog suda Brčko distrikta BiH.

Vijesti.ba: AIRE centar radi mnogo na saradnji sa pravosuđem u Bosni i Hercegovini. Šta biste izdvojili još kao važno u toj saradnji?

Veledar Arifagić: Prije svega, koristim priliku da zahvalim direktorici Biljani Braithwaite, Azri Bećirović i Veri Bjelogrlić koje su činile uredništvo ovog izdanja, ali i našim saradnicima i saradnicama, bez kojih ne bismo imali ovako bogat sadržaj 15. izdanja Pravne hronike. Posebno trebamo istaći da se cijeli projekat godinama već realizira zahvaljujući podršci Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, koji su snažan partner i podrška našem pravosuđu. AIRE centar nastavlja raditi na aktivnostima podrške jačanju kapaciteta pravosuđa, posebno kroz saradnju sa centrima za edukaciju sudija i tužilaca, sa VSTV-om BiH, ali i direktno sa sudovima i tužilaštvima. Zajedno smo izgradili mrežu stručnjaka, povezujemo se u cijeloj regiji i stvaramo prilike za saradnju u efikasnoj borbi protiv organizovanog kriminala, istovremeno radeći na zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. AIRE centar ostaje tu kao važan partner na putu ka ostvarenju vladavine prava.


(Vijesti.ba)