Pobjeda Macrona: Prilika da se u procesu proširenja pređe s riječi na djela

Ovaj svojevrsni referendum, kako je i sam Macron govorio, ticao se budućnosti Evrope u kojoj se on već istakao kao jedan od lidera.

Ipak, i pored toga što je zagovornik reforme EU, nakon čega bi došlo do njenog proširenja, ostaju pitanja koliko će tokom svog drugog mandata Macron imati vremena da se bavi ovim pitanjem usljed rata u Ukrajini, ali i da li će biti "smjeliji" u svojoj politici prema Zapadnom Balkanu.

Da je Macronova pobjeda "divna vijest za Evropu" bila je prva reakcija italijanskog premijera Marija Draghija nakon objave rezultata. I zaista, zvaničnici iz Brisela posmatrali su rezultate drugog kruga s posebnom zabrinutošću jer je Le Peno u anketama bila "opasno blizu" aktuelnom predsjedniku.

Njena pobjeda, smatrali su mnogi, iako je tvrdila da ne želi da napusti EU i eurozonu, bila bi iz više razloga problematična za blok koji danas čini 27 država članica.

Evropa, ipak, može da odahne. U drugom krugu predsjedničkih izbora, sa 58,5 posto osvojenih glasova svoj drugi mandat osvojio je centrista i lider "Republike u pokretu" Emmanuel Macron, a jedan od fokusa njegovog narednog petogodišnjeg mandata, kako se očekuje, bit će upravo dugo očekivana i ambiciozna reforma EU.

Dublje evropske integracije bile su ključna tema još 2017. kada je Macron izabran prvi put. Njegove evropske ambicije uključuju i "energetsku i stratešku" autonomiju, reformu šengenske zone slobodnog kretanja uz bolju zaštitu vanjskih granica EU i zajedničku politiku azila. Macron također želi da evropske zemlje razviju jači odbrambeni kapacitet i tehnološku industriju.

Međutim, u prvih pet godina mandata njegove ideje nisu uvijek nailazile na odobravanje, a proces eurointegracija posljednjih godina prilično je stagnirao posebno uzimajući u obzir zemlje Zapadnog Balkana. Analitičari baš zbog toga smatraju da će ovaj drugi Macronov mandat biti prilika za razrješenje, ali i za mogućnost da riječi konačno pređu u djela.

Macronovi prioriteti

Još otkako je pobijedio prije pet godina i stupio na dužnost predsjednika, zaštitni znak Emmanuela Macrona bila je na neki način podrška Evropskoj uniji. On sada ima novih pet godina da ostvari svoje ciljeve bliže saradnje između članica, a s obzirom na to da Pariz i dalje predsjedava Vijećem EU, Macron ima i veće šanse da pogura svoju agendu.

U tekstu koji je objavio Euronews, nabrojano je nekoliko prioriteta koje će Macron najvjerovatnije imati kada je riječ o Uniji, a prije svega to se tiče odbrambene politike. Naime, lideri EU sastat će se 30. i 31. maja na vanrednom samitu oko evropske odbrane i rata u Ukrajini. Macron ima namjeru da iznese koncept "evropske strateške autonomije", omogućavajući da 27 članica mogu same da donose odluke, a da ne moraju da zavise od saveznika.

Pitanje energetike, kako se čini, postalo je neodvojivo od teme rata u Ukrajini, a da bi smanjio zavisnost od ruske nafte i gasa, Pariz želi da ubrza "dekarbonizaciju" evropskog društva. Macron želi da brže primijeni obnovljive izvore energije i obezbijedi nastavak ulaganja u nuklearnu energiju.

- Velike su političke i ekonomske posljedice sukoba u Ukrajini. Vidjet ćemo koliko će sukob u Ukrajini trajati, ali već je uticao na francusko predsjedavanje Vijećem Evropske unije, koje je u toku i traje do kraja juna.

Od 24. februara, Macron je bio angažovan oko ove krize, ali se paralelno provodila i agenda predsjedavanja, koja u sebi ima važne elemente u kontekstu reforme EU.

Prije svega, mislim na Konferenciju o budućnosti Evrope i Strateški kompas EU. Evropsko jedinstvo, solidarnost, bezbjednost, ekologija, nove tehnologije, ekonomija, funkcionalnost, efikasnost i ubrzanje procesa donošenja odluka EU bit će u fokusu Francuske i u budućnosti u kontekstu EU - rekla je ranije za Euronews.rs Aleksandra Kolaković iz Instituta za političke studije.

Ali, šta je s proširenjem?

Govoreći o prioritetima francuskog predsjedavanja Evropskom unijom, Macron je ranije najavio razjašnjenje pitanja evropske perspektive za zemlje Zapadnog Balkana. Kako je on tada ocijenio, Zapadni Balkan je više od susjedstva Evrope, jer je "u srcu Evrope", ali je Radio Slobodna Evropa podsjećao i da je Macron zapravo smatran "kočnicom" procesa proširenja.

Neposredno nakon izbora na čelo Francuske, Macron je 2017. izjavio da je proširenje EU nemoguće bez unutrašnjih reformi u evropskim institucijama, a tokom proteklih pet godina, kako su ocijenili analitičari, slao je "mješovite signale".

- Vidjeli smo da je blokirao Makedoniju, a sa jedne strane dobra stvar je revidirana metodologija, koja predstavlja neku dobru osnovu. Macron ako želi zaista da zamijeni Merkel, morat će da preuzme odgovornost za politiku proširenja jer pokazalo se tokom ere Merkel da je za nju bilo dovoljno i generalno za EU da se priča mnogo o proširenju, a da se ne radi mnogo.

Kada pogledate za pet godina svi smo mi stagnirali, nijedna država na Zapadnom Balkanu nije otvorila pregovore, niti smo mi ili Crnogorci nešto posebno uradili po pitanju zatvaranja poglavlja. Dakle, Macron s jedne strane imat će odgovornost da se skine veto Bugarske, sa druge strane da ponudi neku alternativu, odnosno omogući približavanje benefita građanima i prije samog članstva - rekao je za Euronews.rs Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike.

Rat koji je izbio u Ukrajini mogao bi, međutim, da ubrza cijeli taj proces. Naime, otkako je u februaru izbio sukob, Ukrajina, Gruzija i Moldavija predale su zahtjev za članstvo u EU, ali su lideri EU na samitu održanom u martu u Parizu odbacili zahtjev za brže članstvo u Uniji. Ipak, kada je riječ o Zapadnom Balkanu, nekoliko čelnih lidera EU isticalo je značaj bržeg napretka u povezivanju ovog regiona sa EU jer bi u suprotnom region mogao da potpadne pod uticaj Rusije ili Kine.

Kako je za Euronews Srbija rekao Lukaš Maček, istraživač francuskog instituta "Žak Delor", situacija u Ukrajini mijenja pravila igre, ali ne misli da je brži proces proširenja nešto što je realno i moguće.

- Možda više kreativnosti, više mašte kako bi se zemlje kandidati što više uključile u evropske politike, mislim da bi trebalo da dođe do većeg evropskog angažovanja kako bi uvjerili kandidate u kredibilitet evropskih obećanja, i da je posvećenost proširenju na neke regione, kao što je naravno Zapadni Balkan, ozbiljna. Macron bi u svom drugom mandatu trebalo da bude angažovaniji i smjeliji u svojoj politici prema ovom regionu - rekao je on.

Prilika za razrješenje

Macronova pobjeda, kako su ocijenili analitičari, pozitivna je stvar za Zapadni Balkan, odnosno Srbiju. Maček ističe da, ako se razmišlja o proširenju, mora da postoji stabilna i samouvjerena Unija, a iz tog ugla je ponovni izbor Macrona dobra vijest jer su potencijalne krize izbegnute.

- Sa te tačke gledišta, stabilnost i kontinuitet koje predstavlja Emmanuel Macron na francuskoj i evropskoj sceni je pozitivan signal za proširenje i evropsku perspektivu Zapadnog Balkana - rekao je on.

Međutim, kada se mogu očekivati i konkretni koraci? Prema riječima novinara Željka Pantelića, već u junu bi moglo da bude ponuđeno nešto što bi mogao da bude signal ubrzanja evropskih integracija.

- Macron je shvatio da ne može da se nastavi samo politikom čekanja kada je u pitanju Zapadni Balkan. Ovdje naglašavam i Francuska i Njemačka imaju isti stav po pitanju proširenja – Ukrajina, Moldavija i Gruzija nisu u istom paketu u kojoj je Zapadni Balkan.

Vjerovatno će doći do promjena dinamike u procesu proširenja, a imat ćemo neke od naznaka na tom samitu na inicijativu Macrona sa svim čelnicima evropskih država i čelnicima zapadnobalkanskih zemlja. Ne treba mnogo da očekujemo, neće to biti nešto što se može realizovati u par godina, već govorimo o deset godina - rekao je on.

Odgovarajući na ovo, Slobodan Zečević iz Instituta za evropske studije kaže da je Macron najavio da će biti razrješenja u vezi sa tempom i dinamikom pristupanja, te da ukrajinska kriza mnogo doprinosi razmišljanju Evropljana da zemlje Zapadnog Balkana treba primiti u blok.

- Njima je jedini problem miješanje ruskih i kineskih investicija kod nas, prema tome, shvataju da je najbolji način da eliminišu taj uticaj da prime Srbiju, Crnu Goru pa možda i druge članice Zapadnog Balkana - dodao je on.


(Vijesti.ba / Euronews.rs)