Romi zbog lošeg socijalno-ekonomskog statusa napuštaju BiH

Svjetski dan Roma obilježava se od 1971. godine, kada je u Londonu od 8. do 12. aprila održan prvi Svjetski kongres Roma. Na tom Kongresu donesene su odluke o romskoj zastavi, zvaničnoj himni, o proglašenju zvaničnog romskog jezika (romani chiba) i o zvaničnom prihvatanju naziva „Rom“ za pripadnike ovog naroda.

- Na žalost, romska populacija u BiH je skoro prepolovljena, ako ne i dvije trećine Roma su napustili Bosnu i Hercegovinu zbog svog lošeg socijalno-ekonomskog statusa, zbog toga što su najvećim brojem, više od 95 posto nezaposleni, zbog toga što u BiH posljednjih godinu dana imamo političku retoriku koja vrši udar na Ustav države BiH, imamo politiku koja nastoji dodatno etničku podjelu povećati u BiH - naveo je Sejdić.

Po njegovim riječima, to stvara ogromnu nesigurnost Roma u BiH i to je jedan od razloga zašto Romi odlaze u zemlje zapadne Evrope.

Napomenuo je i da nakon 12 godina nije implementirana presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“, te da ne zna kada će biti implementirana.

Govoreći o tome koliko Roma živi u BiH, kazao je da su svi podaci i statistike o Romima, na žalost, kalkulacija s brojkama. Po njegovim riječima, niko u BiH nema tačan broj, niti približno.

- Mi zajedno s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH u posljednje vrijeme ističemo da je taj broj između 35 i 40 hiljada Roma. Međutim, od bezviznog režima za BiH skoro dvije trećine Roma je napustilo BiH - naveo je Sejdić.

Iskazao je zahvalnost institucijama BiH i međunarodne zajednice, koji zajedno s romskim nevladinim sektorom pokušavaju urediti sistemska rješenja u BiH.

- Ali, na žalost, blokade Parlamenta BiH, blokade Vijeća ministara BiH, neusvajanje državnog budžeta na nivou BiH, romsku populaciju ostavlja bez mogućnosti da crpimo grant sredstva iz budžeta države, kako bismo radili na implementaciji sektorskih javnih politika za Rome u BiH - istaknuo je Sejdić.

Zbog toga, dodao je on, više od godinu dana negdje u ladici stoji Akcioni plan 2021.-2025. godina.

Kaže da je BiH jedina država u regionu koja nije usvojila Strategiju, u skladu sa strateškim okvirom Evropske unije 2020-2030. i „time ne ispunjavamo preuzete obaveze iz Poznan deklaracije“.

Po njegovim riječima, Poznan deklaracijom država BiH se obavezala, prije svega, na usvajanje javnih sektorskih politika za Rome, povećanje finansijskih i svih drugih napora za implementaciju tih javnih politika, u saradnji s romskim nevladinim sektorom.


(Vijesti.ba / Fena)