Mladićev saradnik priznao genocid: I ja bih glasao za Rezoluciju; Molim se za žrtve svaki dan

Najbliži saradnik zločinca Ratka Mladića obratio se sudu Ujedinjenih nacija s pismom u kojem nakon 26 godina u zatvoru traži puštanje na slobodu.

Pismo sudu

“Ovdje ističem da prihvatam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine gdje se utvrđuje da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid protiv Bošnjaka u Srebrenici u julu1995. Godine, da sam ja pomagao i podržao genocid tako što sam znao da neki članovi Glavnog štaba imaju namjeru da počine genocid, da sam znao da Glavni štab nema dovoljno svojih snaga da izvrši pogubljenja bez upotrebe Drinskog korpusa i da sam znao da će upotreba snaga pod mojom komandom značajno doprinijeti da se izvrši egzekucija bošnjačkih zarobljenika”, napisao je Krstić u pismu adresiranom predsjednici Mehanizma.

Pismo je uputio nekoliko dana nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenicu, za koju je Krstić u svom pismu naveo da bi je podržao svojim glasom.

“Nemam pravo glasa jer se u ovoj Rezoluciji pominje i moje ime. Moje ime se pominje jer sam pomagao i podržao genocid. Moje ime se pominje jer sam počinio krivično djelo nezamislivo i neoprostivo. Ne tražim oproštaj, ne tražim opravdanje, ne tražim razumijevanje, jer znam da ne mogu i ne treba da ih dobijem”, naveo je.

Puštanje na slobodu je zatražio na osnovu priznanja, ali i narušenog zdravlja te odsluženih godina u zatvoru.

Iako je svjestan da odgovor na njegov zahtjev može biti i pozitivan ali i negativan, pismo je zaključio riječima.

“Na kraju, ako doživim, ako jednog dana budem pošten, ako se sa tim saglasi Predsjednica Mehanizma, ako to dopuste porodice žrtava, želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim žrtvama i zamolim za oproštaj”, zaključio je.

Njegovo pismo donosimo u cijelosti.

Krstić se prvi put pojavio pred Tribunalom u Hagu pojavio 25. novembra 1999. godine i izjasnio se da nije kriv za ratne zločine u Bosni i Hercegovini.

Osuđen je 2004. godine na pravosnažnu kaznu od 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici. Tokom postupa nije se pokajao niti izjasnio da je kriv.

U septembru 2019. tražio je prijevremeno oslobađanje, što je Haški tribunal odbio.

Tri godine kasnije, u maju 2022., prihvatio je ličnu odgovornost za ratne zločine u Srebrenici, ali ne i genocid i na osnovu toga tražio skraćivanje zatvorske kazne, ali zahtjev je odbijen.

Sada je priznao i učešće u genocidu.

(Vijesti.ba)