Šoše: Interesi Veleža su ispred ličnih interesa, stavova i mišljenja

Da, zimska pauza kod nas zaista traje predugo. Traje, ustvari, dvostruko duže nego ljetna, što je samo po sebi jako čudno. Ali tako je kako jeste. Uglavnom, poslije ljetošnje euforije i zahtjevnih evropskih utakmica, imali smo jednu tešku i turbulentnu polusezonu, koja je ipak okončana s dvije gostujuće pobjede, protiv Leotara i Sarajeva. Nakon toga, UO kluba, u saradnji sa šefom stručnog štaba Feđom Dudićem, jasno je targetirao koje pozicije u timu su nam deficitarne. Pritom smo se dogovorili da definitivno nećemo dovoditi igrače kojima bismo samo na papiru popunili te pozicije, nego da ćemo tražiti one igrače koji zaista mogu odgovoriti na zahtjeve i očekivanja stručnog štaba i navijača. Svima je, manje-više, bila jasno da smo deficitarni na pozicijama štopera i napadača. A onda je, kako to obično biva, krenulo licitiranje sa imenima. Naime, menadžeri dobro prate kakve su potrebe klubova i mnogi onda pokušavaju plasirati svoje igrače, a to onda često rade upravo preko medija. Otud spominjanje mnogih imena i dovođenje u vezu s Veležom raznih igrača, iako većina njih, realno, nikad nisu ni bili želja kluba niti je s njima bilo ikakvih kontakata.

U svakom slučaju, nama je bilo jasno kakve su nam potrebe: željeli smo kvalitetnog štopera, špica i, naravno, golmana. Štopera koji bi zaista zadovoljio kriterije stručnog štaba i kluba nismo, nažalost, uspjeli pronaći. S napadačem smo, po svemu sudeći, itekako pogodili, a novi golman je, nažalost, zbog povrede propustio prve dvije utakmice, ali po onome što se moglo vidjeti na pripremnim utakmicama i treninzima, vjerujemo da smo i na toj poziciji dobili mnogo.

I da, u proljetnu polusezonu ušli smo s dvije važne pobjede, i to svakako raduje. Pripreme su odrađene jako dobro, radilo se valjano i ovdje u Mostaru i u Antaliji, a da je tako pokazali su i rezultati pripremnih utakmica, u kojima nismo ubilježili ni jedan poraz, iako se igralo i sa zaista kvalitetnim protivnicima. Potvrdilo se da smo u Nerminu Haskiću dobili ubojitog napadača kakav nam je trebao. Njegova dosadašnja statistika u Veležu dovoljno govori. Uglavnom, mislim da razloga za zadovoljstvo zasad imamo svi: i stručni štab, i mi u upravi, i naši mnogobrojni navijači I simpatizeri.

S dobrim igrama i rezultatima neminovno rastu i ambicije. Već se otvoreno priželjkuje osvajanje Kupa, što bi bio prvi veliki trofej nakon evo već 35 godina. Govorim, naravno, o navijačima i simpatizerima. A kako je što se tiče stručnog štaba i Uprave?

Uz dobre igre i rezultate, od takvih želja i ambicija se jednostavno ne može pobjeći. Izlazak u Evropu, preko Kupa ili kroz samo prvenstvo, definitivno jeste naša želja. Velež je naprosto klub koji u svaku sezonu mora ulaziti s visokim ambicijama i s namjerom da izbori plasman u evropska takmičenja. Tako je i ove sezone, uprkos teškoćama kroz koje smo prošli na njenom otvaranju. A što se Kupa tiče, naravno da jako raduje činjenica da smo prvu utakmicu četvrtfinala protiv Širokog Brijega odigrali jako dobro i zabilježili odličan rezultat, koji bi nam, ako ne dopustimo sebi nikakvo opuštanje, trebao osigurati ulazak u polufinale. A onda, naravno, želimo napraviti i korak dalje. Koliko krupan korak, vidjet ćemo.

Ne možemo a da se ne dotaknemo i jedne, slobodno možemo reći kontroverzne, teme: odnos Veleža i Fudbalskog saveza BiH. Vaši sastanci s Vicom Zeljkovićem, prvo u Antaliji a onda i u Sarajevu, izazvali su dosta medijske pažnje i različitih komentara. Kako god, nakon sarajevskog sastanka stigle su odlične vijesti po naš klub: Velež će dobiti prioritet u projektu izgradnje modernih terena s hibridnom travom. Vaš komentar?

Da, u javnosti zaista postoje podijeljenja mišljenja kad je riječ o našim sastancima sa čelnicima FS BiH. Naravno, nemam nikakav problem s tim da se nekome, zbog ovoga ili onoga, ne sviđaju određene odluke i potezi Uprave. Uostalom, možda se ni moji lični stavovi i emocije ne poklapaju uvijek s potezima koje vučem kao direktor kluba. A posmatrano s pozicije koju obavljam, ti sastanci su se morali desiti – koliko god nam lično to bilo ili ne bilo mučno – ako će Velež od toga imati neke koristi. A u konkretnom slučaju, imalo smo situaciju da na našu utakmicu u Antaliji dođe predsjednik Fudbalskog saveza i pozove nas na sastanak, a pritom nam jasno kaže da, kao svojevrsnu čestitku za zlatni jubilej kluba, Fudbalski savez namjerava Veležu dati prioritet u UEFA-inom projektu modernizacije terena na našim stadionima. Riječ je o izgradnji terena s hibridnom travom, projektu vrijednom 1.200.000 eura. Šta god neko privatno mislio, bilo bi nemoralno i nepošteno prema Veležu ne otići na takav jedan sasatanak. Smatrao sam da moram prisustvovati takvom sastanku i pokušati učiniti ono što je u datom trenutku najbolje za Fudbalski klub Velež.

Pojasnite malo šta konkretno dobivamo? O kakvom terenu je riječ?

Dobivamo moderan teren s hibridnom travom koji će zadovoljavati najviše evropske standarde. Jednostavnije kazano, teren kakav vidimo na stadionima klubova iz liga petice. Dakle, ne radi se tu samo o hibridnoj travi vrhunskog kvaliteta, nego i o najmodernijem sistemu drenaže i navodnjavanja. Sama cijena projekta govori, uostalom, dovoljno. Stadion “Rođeni” dobit će ovim projektom teren o kakvom smo do jučer mogli samo sanjati i s kojim će Arena “Rođeni”, kad i konačno bude dovršena, sigurno spadati među najbolje fudbalske stadione u široj regiji.

Projekat je zvanično dogovoren na sarajevskom sastanku?

Da. Naime, po povratku iz Antalije vidjeli smo da je naš sastanak tamo izazvao dosta polemike, da postoje različita i međusobno suprotna mišljenja i stavovi o tome. A onda nam je stigao zvanični dopis iz Fudbalskog saveza, odnosno pismo namjere za drugi inicijalni sastanak, na kojem bi se razgovaralo o detaljima projekta. Uglavnom, dobili smo zvaničnu potvrdu da je stadion “Rođeni” prvi koji će u sklopu ovog projekta dobiti savremeni teren s hibridnom travom, uz Gradski stadion u Banja Luci i Tušanj na kojem igraju i Sloboda i Tuzla City. I opet je bilo različitih komentara, iako su stvari u suštini jako jednostavne: riječ je o UEFA projektu modernizacije fudbalskih terena u Bosni i Hercegovini, u okviru kojeg bi 12 stadiona u Bosni i Hercegovini trebalo dobiti nove travnjake. Dakle, nije to ničija privatna stvar niti nešto što se može raditi kako se kome prohtije.

Pritom treba napomenuti da u realizaciji projekta moraju s dijelom sredstava, a riječ je o 20% od ukupne vrijednosti, učestvovati i lokalna zajednica i sam klub, tako da se lako može desiti da, na kraju, samo dva-tri kluba budu zainteresovana za projekat, odnosno da budu u stanju odgovoriti na sve zahtjeve. Treba imati na umu i to da samo održavanje takvog terena košta stotinjak hiljada maraka godišnje. Zato ne treba čuditi ako bude klubova koji igraju našu Premijer ligu, a koji će odbiti realizaciju projekta kada im bude ponuđena.

U svakom slučaju, s ovim projektom odnosno postavljanjem kvalitetnog i savremenog travnjaka, stadion “Rođeni” će dobiti mnogo. U međuvremenu se dobilo još prostora prema bivšem kombinatu  “Đuro Salaj”  i počelo se s radovima na mjestu buduće južne tribine. O čemu se konkretno radi? Šta je predviđeno, šta se trenutno radi i kakva je dinamika radova?

Prije par mjeseci dobili smo dorađeni projekat buduće Arene “Rođeni”, urađen tako da zadovoljava sve UEFA standarde i kriterije za odigravanje međunarodnih utakmica. Prošlog mjeseca počelo se s pripremnim radovima za izgradnju južne tribine. Podigli smo novi granični zid, udaljen 20 metara od postojećeg koji će biti srušen. Inače, moram naglasiti da je projekat novog terena došao neočekivano, klub nije planirao ta ulaganja, jer je i naš postojeći teren sasvim zadovoljavajući, Tako da, što se dinamike radova na južnoj tribini, a i ostatku stadiona, tiče, moram otvoreno reći da klub, u ovom trenutku, neće biti u mogućnosti sam iznijeti jedan tako obiman i izuzetno skup posao. To, međutim, ne znači, da će radovi na daljoj izgradnji stadiona “Rođeni” stati. Računamo na pomoć i podršku naše velike armije navijača, simpatizera i prijatelja Kluba, a na koji način i šta konkretno namjeravamo uraditi uskoro ćemo i zvanično predstaviti. U svakom slučaju, izgradnja južne tribine jedan je od važnih projekata vezanih i za sam veliki jubilej Veleža.

Spomenuli ste evo po drugi put zlatni jubilej, 100 godina Fudbalskog kluba Velež. Za pretpostaviti je da se planira dostojno obilježavanje nečega tako velikog kao što je jedan vijek kluba?

Svakako! Zlatni jubilej Veleža namjeravamo obilježiti dostojno našeg kluba i njegovog renomea. Planirano je mnoštvo različitih sadržaja, od onih sportskih, preko izdavačkih, pa sve do sadržaja zabavnog i muzičkog karaktera. Jubilejom će nekako biti obilježeno manje-više sve što se u Veležu dešavalo u narednom periodu, ali o tome više uskoro. Naravno, mnogo toga će zavisiti i od sredstava koja uspijemo osigurati za, obimno zamišljene, programske sadržaje obilježavanja 100 godina Veleža, ali uskoro ćemo svakako izaći i s više konkretnih informacija u pogledu samog programa i ostalih pitanja vezanih za obilježavanje zlatnog jubileja.

I za kraj, ne možemo da se ne dotaknemo dolaska Nermina Haskića u Velež. Zaista zvučno ime za naše prilike, i to, kako smo već mogli vidjeti, s razlogom. Transfer koji je predstavljao veliko iznenađenje za mnoge, naročito s obzirom da ovaj put, što je jako dobro, informacije o njegovom dolasku nisu iscurile u medije. Kako je došlo do tog transfera?

Haskić je zaista dobro poznato ime ljubiteljima fudbala kod nas. Sjetimo se samo njegove briljantne sezone u niškom Radničkom, kad se s pravom očekivalo i da obuče dres reprezentacije naše zemlje. Uglavnom, došli smo do informacije da je slobodan i da bi, s obzirom da mu dijete treba poći u školu, volio svoju igračku karijeru nastaviti bliže kući, po mogućnosti u Bosni i Hercegovini ili Srbiji.

Ali znate već kako to ide s trasnferima igrača. Vrlo često, dok dogovaramo neki transfer, predsjedniku i članovima Uprave kažem da ni u jedan transfer ne vjerujem  sve dok igrač konačno ne stavi svoj potpis na ugovor. A Haskić je stvarno zvučno ime i, iskreno, nisam mogao vjerovati da će sve oko njegovog transfera proteći tako jednostavno i bez problema. Ali ispostavilo se da je sam Nermin, što bi se kod nas kazalo, nagodan čovjek, tako da smo se u par minuta dogovorili manje-više oko svega bitnog.

U svemu je važnu ulogu odigrao i njegov menadžer, ali prije svega iskreni prijatelj, gospodin Branislav Ristić, kojem se i ovom prilikom iskreno zahvaljujem. Uglavnom, uspostavili smo kontakt, dogovorili sastanak, a nekih četiri-pet dana kasnije obavješteni smo da Haskić i definitivno dolazi u Velež. Sjećate se, pretpostavljam, one famozne Nerminove patike po kojoj su neki navijači uspjeli iz našeg teaser videa shvatiti o kome se ustvari radi. Sjećam se da sam i sam, tog inače kišnog dana, bio toliko uzbuđen da sam u par navrata zvao Nermina i podsjećao ga da vozi oprezno. Odgovarao mi je da i inače vozi polako, a ja sam mu govorio da vozi još lakše nego inače, jer svi ovdje se nadamo da ćemo u njemu dobiti naše najbolje poslijeratno pojačanje. Sinoć me, nakon utakmice, sam Nermin šaljivom porukom podsjetio na tu moju zabrinutost na dan potpisivanja ugovora.

Uglavnom, svi smo izuzetno sretni što Nermin Haskić nosi Veležov dres i u njemu, evo, pruža odlične partije. Nadamo se da će ga zdravlje poslužiti i povrede zaobići, pa da nastavi ovako kako je započeo.

I naravno, na kraju moram kazati da me jako raduje što će tribine stadiona “Rođeni” uskoro biti otvorene, jer preostala je još samo jedna domaća utakmica bez publike, a uvjeren sam da će Veležovi vjerni navijači uskoro nastaviti pratiti klub i na gostujućim utakmicama.


(Vijesti.ba)