Čengić: Stvarna moć HDZ-a je u Domu naroda

Dvotrećinskom većinom jedan klub može pokrenuti proceduru zaštite vitalnog nacionalnog interesa i tako, bar privremeno, zaustaviti svaki zakon ili odluku.

No, to se zloupotrebljava, tvrde u SDA, pa predlažu da se ovlasti gornjeg doma ograniče i da se jasno definira katalog vitalnih nacionalnih interesa, kako je 2005. predlagala Venecijanska komisija.

- Dom naroda bi trebao da ocjenjuje da li je nešto od usvojenih akata u Predstavničkom domu štetno s aspekta vitalnog interesa jednog naroda u smislu njegove tradicije, kulture, nacionalnih programa u školstvu itd. Nažalost, u postojećoj situaciji, Dom naroda odlučuje o svemu - kaže za Al Jazeera Balkans generalni sekretar SDA Halid Genjac.

S druge strane, za stranke okupljene u Hrvatskom narodnom saboru (HNS) BiH, Dom naroda je temelj zaštite hrvatskog naroda, i jedina garancija da će, kako navode, biti legitimno predstavljen.

- To je potpuno neprihvatljivo, Dom naroda mora ostati u ovakvom obliku. Kada uzmemo u obzir u kakvom se položaju nalaze Bošnjaci i Hrvati u RS-u, gdje imaju Vijeće naroda koje odlučuje o vitalnom nacionalnom interesu, i kada to prenesemo u FBiH, bit će vam potpuno jasno u kakvom bi položaju bio hrvatski narod ako bismo smanjili ovlasti Doma naroda - ističe predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.

U SDP-u BiH tvrde kako je upravo ovakav Dom naroda HDZ-u i omogućio da imenovanje Federalne vlade uslovljava izmjenama Izbornog zakona, da usljed nepopunjenosti entitetskog Ustavnog suda na duže vrijeme i pod krinkom zaštite vitalnog nacionalnog interesa Hrvata blokira zakone koji s vitalnim interesima nemaju nikakve veze.

- Oni na poziciji člana Predsjedništva BiH samo zabavljaju svoje biračko tijelo, da dobiju glasove, a njihova stvarna moć je u Domu naroda. I kada dobiju šestog delegata u Klubu Hrvata Federalnog parlamenta oni završavaju sav posao i to su pokazali i sada - ističe zastupnik SDP-a u Federalnom parlamentu Irfan Čengić.

Prema Ustavu, najmanje šest delegata jednog kluba može predložiti predsjednika ili potpredsjednike FBiH. Prije presude u predmetu "Božo Ljubić" tih šest delegata mogli su izabrati kantoni u kojima HDZ nije dominantan.

Ali kada je Ustavni sud odredbe Izbornog zakona o rasporedu mandata stavio van snage, tadašnji saziv Centralne izborne komisije (CIK) BiH donio je privremeno uputstvo na osnovu je HDZ-u pripalo 12 mandata.

Za izbore ove godine, u slučaju da političkog dogovora ne bude, Komisija će primijeniti isto uputstvo.

- Bilo je dosta polemike koji se popis primjenjuje - iz 1991. ili iz 2013. Možda će biti ponovo otvorena neka pitanja, ali u svakom slučaju mi imamo akt, uputstvo koje će, kada dođe vrijeme, biti primijenjeno. A najbolja stvar bi bila da se to riješi zakonom - kaže član CIK-a BiH Suad Arnautović.

U protivnom, slijedi nastavak blokade formiranja vlasti. Za CIK BiH to je neprihvatljivo, zbog čega predlaže uspostavu instituta vanrednih izbora i njihovo raspisivanje 90 dana nakon izbora.


(Vijesti.ba)