Otkriveni detalji pregovora na vrhu EU o raspodjeli vakcina

Sukus je to sastanka Europskog vijeća koji se u četvrtak održavao virtualno, a na kojem je hrvatski premijer Andrej Plenković zastupao tezu da se 10 milijuna doza Pfizerova cjepiva, koje će stići u drugom tromjesečju ove godine, rasporedi tako da više doza dobiju one članice koje zaostaju u cijepljenju od prosjeka EU zbog toga što su ostale bez velikih količina naručenih cjepiva od AstraZenece, piše Jutarnji list.

Hrvatska je tu zakinuta dosta jer je tek 17 posto obećanih doza tog proizvođača stiglo u Hrvatsku, pa smo trenutno treći odozdo u EU po broju cijepljenih građana jednom dozom, a iza nas su Latvija i Bugarska. Na Europskom vijeću nije postignut dogovor, ali se u zajedničkoj izjavi naglasilo da će se doze rasporediti po principu europske solidarnosti, o čemu će se trebati dogovoriti na političkom tijelu, ali već ta činjenica daje nam nadu da bi Hrvatska tu mogla dobro proći.

Kompenzacija

Naime, Pfizer će, od 100 milijuna doza koje su planirane za isporuku u četvrtom kvartalu, već u drugom kvartalu isporučiti 10 milijuna doza, a sada će se pregovarati koliko će u postocima ići državama koje najviše zaostaju, a koliko svim drugima. Određeni će postotak ići samo u države među kojima je Hrvatska, a ostatak na sve druge države proporcionalno.

Među brojnim prijedlozima bio je i onaj da svih 10 milijuna doza ide u četiri, pet ili šest najteže zakinutih država, među kojima je Hrvatska, ali to nikako nije moglo proći jer svaka država želi određene doze i za sebe. Tu se spominjalo da bi Hrvatska mogla dobiti čak 1,4 milijuna doza do kraja lipnja, ali to je, pojasnio je jučer i premijer Plenković, bio samo jedan od prijedloga.

On je, kažu naši sugovornici, nerealan. Na koju količinu doza Hrvatska sada računa, nitko od naših sugovornika nije htio spominjati, budući da je to stvar pregovora, no ono što bi bilo za Hrvatsku opcionalno jest nešto više od pola milijuna Pfizerovih doza, s čime bismo se onda do kraja lipnja približili prosjeku EU i tom dinamikom bismo mogli imati cijepljeno više od polovine odraslog stanovništva.

Neke su države tražile da princip i dalje, i s ovih 10 milijuna doza, bude isključivo proporcionalan, odnosno s obzirom na broj stanovnika, no to bi za Hrvatsku bilo nepovoljno jer bi dobila tek 90.000 doza do 30. lipnja, s čime bi i dalje zaostajala za prosjekom EU.

Kako sada stvari stoje, mi ćemo dobiti daleko više od toga, cilj je više od pola milijuna kako bismo nadoknadili zaostatak za drugima, jer ono što tražimo jest da se, uz broj stanovnika, gleda i zaostajanje za prosjekom EU.

Prema tim izračunima, Bugarska bi, s obzirom na broj stanovnika i to što je na začelju EU po cijepljenju, trebala dobiti najviše.

- Zaključak na tu temu bio je da se pronađe dogovor o omjeru distribucije tih 10 milijuna doza u duhu solidarnosti, što znači da će oni koji imaju manje dobiti više - rekao je jučer Plenković te poslije pojasnio kako EU lideri podržavaju da se Hrvatskoj kompenzira nedostatak cjepiva.

Dakle, dobra je vijest sa sastanka da su se lideri ipak složili da se te doze raspodijele prema načelu solidarnosti, no manje je dobra vijest da će se ostatak cjepiva raspodijeliti kao i dosad, prema principu "pro rata". No, ako se ostvari prvi cilj, onda je daljnja raspodjela prema načelu proporcionalnosti manje nepovoljna za Hrvatsku. Te su dvije poruke i u pisanom obliku našle mjesto u izjavi sa summita koji je završen u četvrtak prije ponoći. Austrijski kancelar Sebastian Kurz ostao je kratkih rukava. Njegova ideja da se "pravednije" podijeli cjepivo između država članica naišla je na razumijevanje samo kad je riječ o dodatnih 10 milijuna doza, i to bez Austrije koja, prema računici drugih, nije zakinuta, prenosi Jutarnji.hr.

Činjenično stanje

Kurza ne samo da nije podržala njemačka kancelarka Angela Merkel nego ni "brat škrtac" Mark Rutte iz Nizozemske. Austrija neće moći računati na odustajanje od načela podjele cjepiva "pro rata" prema broju stanovnika te prema količini koju su države naručile od pojedinih proizvođača. Neće moći računati ni na veći dio iz ovih 10 milijuna doza.

Međutim, od ovoga mogu profitirati Hrvatska, Bugarska, Latvija i Češka. Kada nizozemski premijer Mark Rutte kaže da je spreman pristati na davanje većih količina Hrvatskoj, to je važna vijest. Rutte je klasični predstavnik škole da je u diplomaciji nužno ići hladne glave, ali i hladna srca. Dakle, ako se pristane na načelo solidarnosti, što znači da neki trebaju više dati da bi drugi više dobili, treba u obzir uzeti i činjenično stanje. A činjenično je stanje da Austrija, za razliku od Hrvatske i Bugarske, ne zaostaje previše za drugima u cijepljenju. Štoviše, Austrija je čak i iznad prosjeka EU.

Prema planu koji je na summitu iznijela Ursula von der Leyen, u drugom kvartalu bit će dostavljeno 360 milijuna doza. No, od toga samo 70 milijuna AstraZenece, Pfizer treba dostaviti 200 milijuna doza, Moderna 35 milijuna, a najnoviji Johnson & Johnson 55 milijuna.

(Vijesti.ba)