Novalić iznio jasne podatke o nabavci vakcina, pomoći privredi i kantonima

Obezbijeđena dostatna sredstva za vakcine

Na početku uvodnog obraćanja federalnim parlamentarcima, premijer FBiH Fadil Novalić kazao je da su vakcine geopolitičko pitanje i time se svugdje u svijetu bave države, i to najčešće njihovi predsjednici.

Što se tiče COVAX mehanizma, kako je naveo, FBiH je, kao i RS i Brčko distrikt, pravovremeno izmirila sve svoje obaveze. U budžetu za ovu godinu također su obezbijeđena dostatna finansijska sredstva za nabavku dodatnih doza cjepiva, a ukoliko bude potrebe taj iznos sredstava se može i uvećati.

Novalić je podsjetio da su na sastanku održanom u Predsjedništvu BiH, uz prisustvo sva tri člana, te predsjedavajućeg Vijeća ministara, entitetski premijeri informisani da se ne zna kada će početi dostava vakcina iz COVAX mehanizma, te da se počnu sami snalaziti.

- Do tada, niko nije smatrao da treba preuzimati državnu nadležnost. Bitno je istaći da je RS, po ustaljenom principu, paralelnom aktivnošću vodila državnu nadležnost. Od tada su svi nivoi vlasti, uključujući kantone, bili pozvani da pokušaju nabaviti vakcine - kazao je Novalić, dodajući da su tu aktivnost otpočela i tri kantona.

U roku od 20 dana, nakon sastanka u Predsjedništvu, kako je kazao, Vlada FBiH je preko Zavoda za javno zdravstvo otpočela i privela kraju proceduru i danas se, s ruske strane, očekuje potpis ugovora za nabavku 500.000 vakcina Sputnik V, po cijeni od 14,31 eura po dozi.

- Potpis ide direktno sa ruskim fondom, a ruski carinici će zajedno sa vakcinama doletjeti u Sarajevo da proprate da li je to vakcina za javnu upotrebu. Prva isporuka od 100.000 doza očekuje tokom naredne sedmice - naveo je Novalić.

Mogućnost i za druge kompanije

Vlada je svojom odlukom ostavila mogućnost i drugim zainteresovanim kompanijama, u skladu sa odlukama Ad hoc grupe, da pokušaju nabaviti dodatne količine vakcina za građane FBiH.

- Što se tiče konstantnih poziva na lockdown, Vlada FBiH je i do sada imala velik stepen razumijevanja za struku i njene prijedloge, ali je istovremeno bila vođena i negativnim ekonomskim posljedicama ograničavanja privrednih aktivnosti, što je bio rezultat prvog lockdowna - pojasnio je federalni premijer.

Kako je naveo, lockdown uzrokuje posljedice i po psihu naših građana. Prema podacima iz analize koju je proveo USAID, za 33 posto povećano je nasilje u porodici za vrijeme lockdowna.

Trenutno, stanje nesreće nije proglašeno niti u jednoj državi. Također, Ustav BiH garantuje slobodu kretanja i slobodu ljudi, tako da bi mjere rigidnog zatvaranja bilo u suprotnosti i sa odredbama Ustava BiH.

- Prisjetimo se kraja prvog kvartala i početka drugog kvartala prošle godine, kada smo na snazi imali rigidne mjere ograničavanja. Na dan proglašenja stanja nesreće, 16.3., imali smo 534.076 zaposlenih osoba. Mjere zatvaranja privrede su velikim dijelom zaustavile poslovni ciklus i privredu, generalno, te smo na dan 5.5.2020. godine, imali najmanji broj zaposlenih i to 507.617 osoba - iznio je podatke Novalić.

Prema njegovim riječima, u tom periodu, privreda je izgubila 26.459 radnih mjesta. Imali smo srozanu potrošnju i indirektne i direktne poreze, govori Novalić.

Od 5.5., kada je na snagu stupio Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, privreda je počela pozitivno reagovati. U narednih 90 dana, broj zaposlenih se povećao za nešto više od 10.000 osoba.

- Prateći dinamiku kretanja broja zaposlenih, donosili smo i mjere i svaki put kada bi došlo do prestanka trenda povratka na posao, pokušavali smo intervenisati. Prošlu godinu smo završili sa 520.493 uposlene osobe, što je nešto više od 13.500 manje zaposlenih u odnosu na 16.3. kada je proglašeno stanje nesreće - dodao je.

U periodu 1.1.-31.12.2020. godine, u odnosu na isti period 2019. godine, prihodi od doprinosa su smanjeni za 0,7%, dok su prihodi od svih direktnih poreza bili smanjeni za 3%. Razlog za ovo je činjenica da je prvi kvartal prošle godine, što se prihoda tiče, bio jedan od najboljih, ali doprinos ovom rezultatu su dale i mjere, posebno u segmentu fiskalnih injekcija u privredu.

Sve države naučile lekciju

Prema procjenama Svjetske banke, nastavlja Novalić, pad BDP-a je bio u nivou 4,8%, direktni porezi bili su na -0,7%, a indirektni na -15,8%. Prosječni pad BDP-a u EU iznosio je 7,4%, u Hrvatskoj je ta cifra bila dvoznamenkasta, Srbija je bila bolja od nas (-3,5%), dok je Italija bila na -18%.

Novalić kaže da su sve države iz tog prvog perioda naučile jednu lekciju - korona se ne razvija jednako u svim područjima. Njemačka je otišla tako daleko da je mjere spustila čak na nivo gradova.

- Kada smo uvidjeli da korona djeluje brutalno na ekonomiju, mi smo u tom periodu napravili rebalans budžeta i prebacili 230 miliona KM na niže nivoe vlasti. I ta su sredstva vrlo različito korištena na kantonima. Recimo, USK ih je koristio kao opštu budžetsku potrošnju, vodeći računa o socijalnoj ravnoteži, ZDK je gro novca uložio u zdravstvo, a HNK u potporu privrednim aktivnostima - pojasnio je Novalić.

Iznio je podatke za KS, koji je dobio po 22,7 miliona KM iz Koronazakona i Koronazakona 2, zatim 36,2 miliona KM direktno od transfera, 13,3 miliona KM za zdravstvo, te 5 miliona u opremi. Ukupno je to 100 miliona KM granta za KS za borbu protiv koronavirusa. Sličan iznos sredstava dobio je i TK.

Napominje da bi ponovni rigidni lockdown rezultirao dosta većim poremećajima i usporavanjem privrednih tokova iz razloga što još uvijek pokušavamo stabilizovati ekonomske tokove.

Ističe da su se mjere definisane Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica COVID-19 sastojale od direktne subvencije, odnosno doprinosa na minimalnu platu u iznosu od cca. 245 KM, u okviru člana 4. predmetnog zakona, mogućnosti korištenja namjenskih sredstava, obustavljanja plaćanja akontacije poreza na dobit i dohodak (za korisnike subvencije po članu 4.), prekida obračuna zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko-vjerovničkim odnosima, prekida prinudne naplate, uspostavljanje Fonda za stabilizaciju privrede, ali i uspostavljanje Garantnog fonda pri Razvojnoj banci FBiH.

Po osnovu subvencije iz člana 4., kaže premijer, doznačena je finansijska pomoć za oko 395.000 uposlenika u FBiH u iznosu od više od 90,3 miliona KM. Od toga, nešto više od 22,7 miliona je doznačeno kao pomoć privrednim subjektima iz Kantona Sarajevo, koji zapošljavaju više od 98.000 radnika.

Kroz Uredbu o interventnim mjerama u ugroženim sektorima privrede, koju je Vlada FBiH implementirala krajem prošle godine, kompanije iz Kantona Sarajevo su dobile dodatnih 22,7 miliona KM, ponovio je Novalić.

- Uz ovu pomoć, Vlada FBiH je kantonima, na bazi granta doznačila 200 miliona KM, od čega Kantonu Sarajevo 36,2 miliona KM. Uz ovih 200 miliona, Vlada FBiH je doznačila i 30 miliona KM općinama i gradovima. Intencija ove finansijske pomoći je bila usmjerena na ublažavanje negativnih posljedica COVID-19, no očekivali smo da će se značajniji dio sredstava iskoristiti za pomoć privredi. Mi smo spremni nositi i nosimo najveći teret ove pandemije, ali da bismo postigli značanije efekte u segmentu ekonomskog oporavka, neophodno je zajedničko djelovanje svih nivoa vlasti, te usaglašavanje svih mjera - konstatuje federalni premijer.

Mjere koje namjeravaju poduzeti niži nivoi vlasti, dodaje, trebaju biti komplementarne mjerama koje se poduzimaju na nivou Federacije.

- Što se sektora zdravstva tiče, uz pomoć u opremi koju je nabavila Civilna zaštita, iz budžeta FBiH smo kliničkim centrima u Sarajevu, Mostaru i Tuzli doznačili 40 miliona KM, dakle po 13,3 miliona za svaki klinički centar - govori Novalić.

180 miliona KM finansijskih injekcija

Finansijske injekcije u budžetu za prošlu godinu su iznosile više od 180 miliona KM kao direktna pomoć privredi u prevazilaženju negativnih efekata pandemije koronavirusa, 100 miliona KM komisionih sredstava u Razvojnoj banci za funkcionisanje Garantnog fonda, što mu omogućava kreditni potencijal od pola milijarde KM.

Uz već navedene transfere kantonima i gradovima od 230 miliona KM, i to 200 miliona KM kantonima i 30 miliona KM općinama i gradovima, a kao pomoć pri ublažavanju
zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih posljedica pandemije, direktna finansijska injekcija iz budžeta FBiH prema nižim nivoima vlasti i privredi je iznosila 410 miliona KM. U ovaj iznos nije uračunato 100 miliona KM komisionih sredstava, koja su obezbijeđena za funkcionisanje Garantnog fonda.

- Ove godine smo planirali dodatne mjere, koje su usmjerene na pomoć privredi, što je reflektovano i budžetom za 2021. godinu. Planirana su sredstva za Fond za stabilizaciju privrede u iznosu od 150 miliona KM i trenutno radimo na identifikovanju sektora, prema kojima će ta intervencija ići. Sjetit ćete se da smo planirali i dodatnih 50 miliona KM na ime projekta zapošljavanja, sa intencijom da u što kraćem roku pokušamo nadoknaditi izgubljena radna mjesta - kazao je Novalić.

Trenutno radimo, nastavlja premijer, na dopuni naših kreditno-garantnih programa, gdje ih planiramo učiniti fleksibilnijim, kako bismo pobudili dodatni interes privrede i
banaka. Za Garantni fond u Razvojnoj banci FBiH smo planirali dodatnih 25 miliona KM, što uvećava potencijal ovog Fonda, ali ga istovremeno čini i atraktivnijim.

- Da bismo dodatno stimulisali kreditiranje uz pomoć ovog fonda, kroz programe utroška sredstava ćemo definisati modalitet regresiranja kamata za sve korisnike Garantnog fonda. Kao što i znate, nastavljamo pomagati niže nivoe vlasti, u vidu podrške provođenju mjera strukturalnih reformi, u iznosu od ukupno 230 miliona KM od
čega je 200 miliona KM predviđeno za kantone a 30 miliona KM za gradove i općine - govori Novalić.

Namjena ovih sredstava, pojašnjava, je pomoć likvidnosti budžeta ali i značajnija podrška privredi.

Ohrabrujući podaci

Donekle su ohrabrujući podaci o prihodima za prva dva mjeseca ove godine u poređenju sa prva dva mjeseca 2020. godine, gdje je pad prihoda od doprinosa za mjesec januar 2,3%, a za februar 0,7%.

- Ne smijemo zaboraviti da su ova dva mjeseca 2020. godine, bila izrazito dobra, što se tiče prihoda od doprinosa. Nažalost, još uvijek bilježimo značajan pad prihoda od indirektnih poreza, no nazire se blagi trend oporavka - optimistično će Novalić.

Direktna fiskalna "injekcija" prema određenim sektorima privrede, te jačanje potencijala i stimulisanje kreditiranja putem Garantnog fonda, uz već postojeće programe resornih ministarstava, ali i ubrzanu aktivaciju javnih investicija, će dati značajan podstrek ekonomskoj stabilizacijii stvaranju pretpostavki za ubrzan oporavak.

Novalić se kratko osvrnuo i na tvrdnje da je RS bila znatno efikasnija od FBiH u toku pandemije, a naročito kada je u pitanju nabavka vakcina, prokomentarisavši to riječima: "Da smo mi htjeli glumiti državu, nabavili bismo je u decembru".

Na kraju je iznio podatke vezano za epidemiološku situaciju u BiH, zaključno sa jučerašnjim danom: u FBiH su potvrđena 96.902 slučaja korone, 82.293 oporavljenih i 3.080 smrtnih slučajeva; u RS-u je potvrđeno 47.450 slučajeva, 37.221 oporavljenih i 2.405 smrtnih ishoda; u Brčko distriktu je 3.811 pozitivnih, 3.166 oporavljenih i 187 preminulih.

(Vijesti.ba)