Njemačka i Rusija spremne dovršiti 'Sjeverni tok 2'

Ipak, u dogovoru koji su postigle američke demokrate i republikanci, ostavlja se mogućnost da se konsultiraju s evropskim državama koje su povezane s gradnjom plinovoda.

Pitanje je šta bi takve konsultacije donijele, jer, iako Kongres isključuje mogućnost sankcija Njemačkoj i njenim zvaničnicima, proširena je lista firmi koje bi se mogle naći na udaru.

Amerikanci, za sada, prijete sankcijama firmama koje učestvuju u gradnji plinovoda, a uskoro bi se, kako dodaje DW, na meti mogle naći firme koje, naprimjer, grade ili osiguravaju brodove ili izdaju cetifikate za upotrebu plinovoda.

Ostalo je samo da odlazeći američki predsjednik Donald Trump potpiše prijedlog zakona kako bi on stupio na snagu.

U konzorciju Sjeverni tok 2 AG kažu da ne žele spekulirati o "tekućoj proceduri" u SAD-u.

"Podsjećamo na saopćenja Evropske komisije u vladama država Evropske unije u kojima se sankcije SAD-a označavaju kao kršenje međunarodnog prava", rekli su u toj kompaniji za DW.

Šefica EK-a Ursula von der Leyen je u novembru označila američke sankcije kao "neprihvatljive", podsjeća DW.

Gradnja plinoovoda je zaustavljena prije oko godinu dana, i to pred sam završetak projekta.

Tada je SAD zaprijetio sankcijama firmama koje specijalnim brodovima polažu podvodne cijevi, nakon čega je švicarska firma povukla oba svoja broda.

Ipak, misteriozna najava krajem novembra podgrijala je nade da bi se izgradnja mogla nastaviti.

U saopćenju njemačke Uprave za vodene puteve i brodski saobraćaj navedeno je da će "vjerovatno" između 5. i 31. decembra biti obavljano "podvodno polaganje cijevi" u tom dijelu Baltika.

U konzorciju Sjeverni tok 2 nisu se željeli o tome podrobnije izjasniti.

Nakon što su američke sankcije zaustavile projekat, ruski predsjednik Vladimir Putin je obećao da će radovi biti dovršeni.

"Naravno da ćemo štititi svoje interese", rekao je u petak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Do sada je postavljeno 94 posto cijevi za plinovod dug 1.200 kilometara, koji ide kroz Baltičko more i tako direktno povezuje najvećeg proizvođača i najvećeg evropskog potrošača energenata.

Kada dva paralelna cjevovoda, koji se nazivaju Sjeverni tok 2, budu gotovi, njihov kapacitet bit će 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje, što je isto kao i kod već postojećeg Sjevernog toka 1, koji ide sličnom rutom.

Cijena Sjevernog toka 2 procenjuje se na 9,5 milijardi eura, dodaje DW.

Zvanično, Washington se protivi izgradnji plašeći se prevelike zavisnosti Evrope od ruskih energenata, u čemu ima podršku Poljske i baltičkih zemalja.

Kritičari, međutim, kažu da SAD želi osujetiti gasovod kako bi prodavao više svog tečnog plina u Evropi, prenosi Al Jazeera.




(Vijesti.ba / FENA)