Rusija izradila plan ukoliko dođe do sukoba s Japanom i Južnom Korejom

Planovi napada, sažeti u prokrijumčarenim ruskim vojnim dokumentima, pokrivaju 160 lokacija, među kojima su ceste, mostovi i tvornice. Ovi ciljevi odabrani su kako bi se onemogućilo "pregrupiranje trupa na operativno važnim područjima".

Dokumenti, koje su zapadni izvori podijelili s Financial Timesom, ukazuju na ozbiljnu zabrinutost Moskve za sigurnost svog istočnog krila. Ruski vojni planeri strahuju da bi istočne granice zemlje mogle biti izložene opasnosti u slučaju rata s NATO-om i ranjive na napade američkih snaga i regionalnih saveznika.

Materijali potiču iz arhive s 29 tajnih ruskih vojnih datoteka koje su prvenstveno bile usmjerene na obuku časnika za potencijalne sukobe na istočnim granicama zemlje u razdoblju od 2008. do 2014. godine, ali se i dalje smatraju važnima za rusku strategiju.

Azija je postala ključni dio strategije ruskog predsjednika Vladimira Putina za provođenje invazije na Ukrajinu i za širi sukob s NATO-om. Osim što se sve više oslanja na kinesku ekonomsku podršku, Moskva je angažirala 12.000 vojnika iz Sjeverne Koreje za borbe u Ukrajini, dok je zauzvrat jačala Pjongjang ekonomski i vojno. Nakon lansiranja eksperimentalnog balističkog projektila na Ukrajinu u novembru, Putin je izjavio da je "regionalni sukob u Ukrajini poprimio globalne razmjere."

William Alberque, bivši NATO-ov stručnjak za kontrolu naoružanja, sada zaposlen u Stimson Centru, istakao je kako dokumenti i nedavna raspodjela sjevernokorejskih vojnika dokazuju "jednom zauvijek da su europska i azijska bojišta neraskidivo povezana."

Popis ciljeva za Japan i Južnu Koreju pronađen je u prezentaciji o sposobnostima Kh-101 nenuklearnog krstarećeg projektila. Stručnjaci koji su pregledali dokument za Financial Times smatraju da sadržaj ukazuje na njegovu izradu tijekom 2013. ili 2014. godine. Prezentacija nosi oznaku Kombinirane akademije oružanih snaga, škole za obuku viših časnika.

Sjedinjene Američke Države imaju značajne vojne snage u Južnoj Koreji i Japanu. Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., obje zemlje pridružile su se koaliciji predvođenoj Washingtonom s ciljem jačanja pritiska na ruski ratni stroj. Alberque je rekao da dokumenti pokazuju kako Rusija percipira prijetnje od azijskih saveznika Zapada, za koje Kremlj strahuje da bi mogli ili ograničiti ili omogućiti napad SAD-a na njegove vojne snage u regiji, uključujući raketne brigade.

Prva 82 cilja na popisu u Japanu i Južnoj Koreji odnose se na vojne objekte, poput komandnog štaba, radarskih instalacija, zračnih baza i mornaričkih postrojenja. Preostali ciljevi uključuju civilnu infrastrukturu, poput tunela, elektrana i industrijskih kompleksa, primjerice čeličana u Pohangu i hemijskih tvornica u Busanu.

Precizna mjerenja i detalji ciljeva sugeriraju pažljivo planiranje, no izvedba projektila Kh-101 tokom invazije na Ukrajinu pokazala je znatne nedostatke.

Druga prezentacija otkriva rusku praksu redovitog testiranja protuzračne obrane susjednih država. Izvještaj detaljno opisuje misiju para bombardera Tu-95 iz februara 2014., koja je bila usklađena s aneksijom Krima. Misija je uključivala 17-satni let oko Južne Koreje i Japana radi bilježenja odgovora njihove protuzračne odbrane.

Prema dokumentu, bombarderi su poletjeli iz baze zapovjedništva dalekometnog vazduhoplovstva u Ukrainki, na ruskom Dalekom istoku. Misija je zabilježila 18 presretanja u kojima je učestvovalo 39 aviona. Najduža pratnja bila je 70-minutna, od strane dva japanska F4 Phantoma, koji su prema ruskim pilotima "bili nenaoružani". Samo sedam presretanja izvršili su lovački avioni s raketama zrak-zrak.

Ruta gotovo u potpunosti odgovara onoj koju su ranije ove godine prošla dva pomorska patrolna aviona Tu-142 tokom strateških vježbi u Pacifiku, uključujući prelet iznad spornog područja blizu Kurilskih otoka.

(Vijesti.ba)