6°C
Mostar 12°C
Tuzla 10°C
Banja Luka 10°C
Bihać 9°C

13.11.2020 / 20:56 KORONAVIRUS - Profesor s Oxforda

Bez većih nuspojava kod cjepiva, godinu dana "sigurnosti"

Bez većih nuspojava kod cjepiva, godinu dana "sigurnosti"
Foto: Vijesti.ba
Hrvatski znanstvenik Kristijan Ramadan, profesor molekularne medicine s Oxforda, u HRT-ovom Dnevniku rekao je da su vijesti o cjepivima ohrabrujuće, ali da se ne radi o utrci između Pfizera i AstraZenece, nego da je riječ o tome da se što prije obuzda epidemija.

Vjeruje da će i AstraZeneca uskoro izaći sa svojim rezultatom.

Komentirajući objavu Pfizera, BioNTecha, ruskog cjepiva Sputnika o učinkovitosti cjepiva od 90 i više posto, rekao je da će ih objaviti i Oxford i AstraZeneca, ali da žele prvo doći do konačnih rezultata.

"Kao i kod svih cjepiva, mogu se očekivati nuspojave, ali one su obično blage - bol u ruci, crvenilo, glavobolja. No, to su normalne posljedice jer naše tijelo stvara imuno reakciju. Neke veće nuspojave nisu moguće kod ovih cjepiva, a osobito ne kod Pfizerovog jer je to samo jedan mali dio virusne informacije vezan za nano molekulu lipida, odnosno masti koje su normalni dijelovi našeg organizma. Tako da će Pfizerovo cjepivo i Oxfordsko biti vrlo čisti i neće moći doći do probijanja virusa", rekao je za HRT.

Kod Pfizera je, rekao je, uvjeren da je mogućnost nuspojava mala. Na pitanje o tome koliko će trajati imunitet na COVID-19 nakon primljenog cjepiva, rekao je da to nitko ne može znati jer se prvo moraju prvo vidjeti cjepiva u kliničkoj fazi i mjeriti koliko će trajati imunitet. Vjeruje se da bi mogao trajati do godine dana.

"Nitko ne može znati ni koliko će trebati da se pandemija zaustavi cjepivima, ali su rezultati ohrabrujući", rekao je. "Problem je samo distribucije i hoćemo li uspjeti dovoljno procijepiti stanovništvo."

Vjeruje da ćemo 2022. na epidemiju zaboraviti. Nada se da Stožer civilne zaštite, Vlada i savjetnici rade savjesno. Misli da je u ovom trenutku najvažnije odgoditi teška oboljenja, spriječiti prenatrpanost zdravstvenog sustava.

"Pitanje je imamo li dovoljno lijekova, dovoljno zdravstvenog osoblja, a postoje i druge bolesti koje nisu iskorijenjene - karcinomi, šećerna bolest, udari... Naš je bolnički sustav opterećen liječenjem COVID-19 i mislim da je Hrvatska trebala uvesti stroži 'lockdown', ali to je na onima koji odlučuju", zaključio je.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo