Auweraert: Ako se političari ne pokrenu, bit će mrtvih migranata u BiH

Humanitarna situacija u Kladuši dramatična

U intervjuu za Deutsche Welle Auweraert kaže kako ga najviše zabrinjava činjenica da trenutno imamo oko 2.500 do 3.000 migranata koji spavaju van zvaničnih migrantskih centara u Unsko-sanskom kantonu (USK).

- Posjetio sam Veliku Kladušu i oko tog gradića u blizini granice su migranti svuda postavili ilegalne šatorske kampove. Humanitarna situacija tamo je dramatična. Moja najveća briga je da će ljudi, ako ne dođe do otvaranja dodatnih smještajnih kapaciteta u zemlji do kraja oktobra, doslovno umrijeti od hladnoće - ističe Auweraert.

Navodi kako je zabrinjavajuća činjenica da je ove godine broj migranata i izbjeglica koji spavaju pod otvorenim nebom mnogo veći u poređenju s prošlom. Dodaje da se lokalni izbori u BiH održavaju sredinom novembra, te da se čini kako nema izgleda da bi država mogla do tog vremena da uspostavi bilo kakav dodatni smještaj.

- Ako pogledamo stanje od januara 2018. do danas, oko 65.000 migranata i izbjeglica ušlo je u BiH. Ali većina njih je odavno i napustila zemlju. Nikad nismo u jednom danu imali više od osam ili devet hiljada migranata. Ovo je zemlja sa oko 3,5 miliona stanovnika. Zar bi osam ili devet hiljada migranata u jednoj zemlji od 3,5 miliona stanovnika trebalo da bude problem? To ne bi trebalo da bude problem. Tako da, ako posmatramo Grčku, koja ima mnogo veću migrantsku i izbjegličku populaciju, onda to izvana ne izgleda kao da zemlja poput BiH ne bi mogla da savlada taj izazov - smatra Auweraert.

Podsjeća da je prije korone registrovano oko 98 posto migranata i izbjeglica koje su ulazile u BiH.

- Ukoliko uđete na teritoriju BiH, registrujete se i izjavite da imate namjeru da zatražite azil, onda dobijete pravo da 15 dana ostanete u zemlji s pravom slobode kretanja. Tako da oni žele da se registruju, jer to znači da mogu legalno da ostanu u zemlji za vrijeme koje im je potrebno za prelazak u Hrvatsku - poručio je Auweraert.

U ovoj godini, navodi, 10 do 15 posto više migranata koji su stigli u BiH država nije registrovala. To je zato što pojedine službe nisu radile zbog korone. U suštini, nastavlja, nema nekog velikog skrivenog broja migranata i izbjeglica.

Prema njegovim riječima, u ovo doba prošle godine u BiH je u prosjeku znalo da uđe oko hiljadu migranata sedmično. A ove godine taj broj se kreće oko 500.

Nedostatak smještajnih kapaciteta

- Problem nije u iznenadnom povećanju broja dolazaka, problem je u nedostatku zvaničnih smještajnih kapaciteta. Moj najveći strah s tim u vezi je da neće biti donesena politička odluka potrebna za uspostavljanje dodatnih smještaja - potcrtava.

Naglašava da nije stvar u novcu, jer je Evropska unija vrlo izdašno pomagala u odgovoru na migrantsku krizu u BiH. Problem je u tome da li će Vijeće ministara usred izborne kampanje donijeti odluku o uspostavljanju smještajnih kapaciteta. Ukoliko to ne uradi, doći će do humanitarne krize.

A da bi se humanitarna kriza izbjegla, nastavlja, potrebno je donijeti samo jednu jedinu političku odluku.

- Jednom kad se ta odluka donese, onda organizacije poput IOM-a, Human Rights Watch i druge mogu da se uključe - a mi smo spremni da odmah djelujemo i počnemo s uspostavljanjem centara. S tehničke tačke gledišta, to nije komplikovano, ali je mnogo komplikovanije iz perspektive politike - jasan je Auweraert.

Govoreći o preprekama za donošenje jedne takve odluke, istakao je kako smatra da nema konsenzusa na državnom nivou o tome da se treba suočiti s migrantskom situacijom kao problemom koji se tiče čitave države.

- Ako pogledate migrantsku rutu, ona zahvata sve dijelove Bosne i Hercegovine. Jednostavno nema konsenzusa na nivou države o tome da je to nacionalni problem i da bi se prema tome trebalo odnositi kao prema nacionalnom problemu - a ne delegirati to na lokalne nivoe vlasti da se oni već nekako pobrinu za to - konstatuje Auweraert.

Zabrinjava ga i poruke pojedinih političara na osnovu kojih se stvara mišljenje da je jedini način rješavanja situacije s migrantima u BiH da oni jednostavno na neki čudesan način nestanu.

- Evropska unija i drugi međunarodni faktori mogu da vrše pritisak na BiH i, što je najvažnije, da nastave da pružaju finansijsku podršku za BiH kako bi se zemlja suočavala s tim. Ali na kraju krajeva, BiH je suverena država. I možemo mi nadugačko i naširoko da diskutujemo o tome da li je EU kriva za to što su migranti tu, da li je to rezultat promašene migrantske politike EU, ali realnost je, s pravne tačke gledišta, da su svi ti migranti koji su na teritoriji BiH - htjeli mi to da priznamo ili ne - u nadležnosti države BiH - dodaje Auweraert.

Potrebne odluke vlasti u BiH

Ističe i da međunarodna zajednica može da vrši pritisak, može da razgovara, da donosi deklaracije, piše objave na Twitteru i Facebooku, da stavlja novac na raspolaganje - ali na kraju krajeva potrebne su odluke vlasti u BiH.

- U isto vrijeme, međunarodna zajednica finansira od januara 2018. godine 99 posto mjera za odgovor na migrantsku krizu. Tako da nije istina da BiH nosi finansijski teret suočavanja s migrantskom krizom na svojim plećima - govori Auweraert.

Na pitanje DW koliko novca su EU i drugi međunarodni faktori BiH do sada stavili na raspolaganje za suočavanje s migrantskom krizom, odgovara kako je vjerovatno riječ o otprilike 70 miliona eura.

Kaže i kako se ne bi složio s mišljenjem koje propagiraju neki političari i neki mediji u zemlji da raste napetost između stanovništva i migranata.

- Moje i iskustvo mojih saradnika sa stanovništvom BiH prilično je jasno. Mi smo posjetili te ilegalne kampove u Velikoj Kladuši i svakog dana građani dolaze kod tih migranata, ustupaju im pristup vodi, donose hranu, odjeću. Nismo zabilježili nikakve slučajeve nasilja od strane stanovništva BiH protiv migranata i izbjeglica - rekao je Auweraert.

Ocjenjuje da političari aktuelnu situaciju koriste u populističke svrhe, te da postoji jedna generalna frustracija među stanovništvom Velike Kladuše i Bihaća, ali to manje ima veze s migrantima, a više s nedovoljnom voljom, nesposobnošću države da se nosi sa situacijom i da osigura smještajne kapacitete van USK.

- Najbolji mogući scenario je da se u naredne dvije-tri sedmice donesu političke odluke za formiranje dodatnih smještajnih kapaciteta. Najgori scenario je da ne dođe do političke odluke na državnom nivou, pa bismo tako imali situaciju da 3.000 ili možda i više ljudi spava napolju u hladnoći, u snijegu. I da budemo jasni: neki od tih ljudi će umrijeti - zaključio je šef misije IOM u BiH.

 
(Vijesti.ba / Deutsche Welle)