24°C
Mostar 30°C
Tuzla 23°C
Banja Luka 22°C
Bihać 22°C
Powered by Dark Sky

09.09.2020 / 21:50 KORONAVIRUS - Matthew Tomey

Kardiolog objasnio zašto se ljudi ne trebaju brinuti oko posljedica korone za srce

Kardiolog objasnio zašto se ljudi ne trebaju brinuti oko posljedica korone za srce
Matthew Tomey / Vijesti.ba
Osim što je koronavirus koji i dalje hara svijetom potencijalno smrtonosan, sve je više naznaka da i oni koji su preboljeli covid-19 mogu razviti dugoročne, potencijalno vrlo opasne zdravstvene probleme.

Tako su, primjerice, dvije studije njemačkih znanstvenika ukazale na to da su se u više od tri četvrtine pacijenata koji su se nedavno oporavili od covida-19 razvili dugoročni srčani problemi, čak i ako njihovo stanje nije zahtijevalo hospitalizaciju.

Pomoću magnetske rezonance srca (MRI) među inficiranim je pacijentima nakon dva mjeseca uočena veća vjerojatnost za razvoj srčanih problema u odnosu na ispitanike iz kontrolne skupine. Pokazalo se da su kod velike većine pacijenata, njih 78%, nastala ozbiljna oštećenja srčanog mišića, poput onih koja se javljaju nakon srčanog udara.

Studije pokazuju oštećenja srca i mozga zbog koronavirusa

"Činjenica da su se u 78 posto pacijenata koji su se 'oporavili' od covida-19 razvili ozbiljni srčani problemi ukazuje na to da bolest kod većine ostavlja posljedice na srčani mišić, premda ne postoje uobičajeni simptomi srčanih bolesti, poput primjerice boli u prsima koja prati anginu pectoris”, rekla je dr. Valentina Puntmann, kardiologinja Sveučilišne bolnice u Frankfurtu koja je vodila MRI studiju.

"Kod osoba koje se zaraze covidom-19 postoji velika vjerojatnost za razvoj srčanih problema kasnije u životu. Postavlja se pitanje koliko dugo takve promjene traju i hoće li ovo stanje prerasti u nešto kronično ili će se stanje srčanog mišića s vremenom postupno poboljšavati", upozorio je i dr. Matthew Tomey, kardiolog i docent na Medicinskom fakultetu Icahn koji djeluje u sklopu zdravstvenog sustava njujorške mreže bolnica Mount Sinai.

Također, prema dr. Christopheru Kellneru, profesoru neurokirurgije u bolnici Mount Sinai u New Yorku, neki od "blagih" slučajeva koronavirusa koji nisu bili hospitalizirani dobili su naknadno krvne ugruške, pa i teške moždane udare. Radi se o relativno mladim ljudima, čak i 30-godišnjacima.

Neurolozi su tako u srpnju objavili studiju provedenu nad više od 40 pacijenata zaraženih covidom-19 u Velikoj Britaniji s komplikacijama koje su se kretale od upale mozga i delirija do oštećenja živaca i moždanog udara. U nekim slučajevima neurološki problem bio je prvi i glavni simptom kod pacijenta.

Jasno je da ovakva saznanja izazivaju dodatnu tjeskobu i zabrinutost. Što ako prebolimo covid-19, a onda se naknadno razviju zastrašujuće kardiovaskularne, neurološke ili neke treće komplikacije?

"Moj savjet generalnoj javnosti? Ne brinite o oštećenjima srca od covida"

No renomirani britanski kardiolog i profesor s National Heart & Lung Institutea na Imperial Collegeu u Londonu Darrel Francis ima prilično zanimljiv pogled na ovu dubiozu koji je detaljno izložio na Twitteru.

"Moj savjet generalnoj javnosti? Ne brinite o oštećenjima srca od covida. Ako vi kao član javnosti pretražujete internet kako biste našli znanstvene podatke o oštećenjima srca, onda to radite pogrešno. Razlog zašto ne preporučujem generalnoj javnosti da se zabrinjava takvim stvarima je taj što nema ničeg korisnog što može napraviti osim da se naprosto brine. Čitava poanta toga što imamo znanstvenike da se bave znanošću i liječnike da vam je objasne je ta da oni to rade dobro", napisao je prof. Francis na početku svog dugačkog niza objava na Twitteru.

"Znanstvenici cijeli život uče kako proučavati dizajn eksperimenta, rezultate i tvrdnje koje proizlaze iz rezultata, kako provjeravati dosadašnju evidenciju istraživača i kako to integrirati u koristan pogled na svijet. To nije brzo i nije lako. U međuvremenu, liječnici cijeli život uče davati korisne, praktične savjete, umjesto da vas pogode popisom milijun stvari oko kojih se možete brinuti. Ni to nije brzo ni lako naučiti", nastavio je ovaj kardiolog.

"Koji je mogući raspon udjela ljudi koji prežive covid s (trajnim) posljedicama po organ x?"

"Da, možda postoje dugoročne posljedice covida. Svaka zarazna bolest ima dugoročne posljedice kod preživjelih. One variraju u intenzitetu i učestalosti. Kako mi (znanstvenici) učimo odgovor na novi virus? Provodeći eksperimente i čitajući prikladne znanstvene radove. Kad će te informacije biti dostupne? Tek na dugi rok. Inače, i ja pokušavam otkriti te stvari sam, koristeći racionalne metode. Kad to ne mogu, zbog nedostatka vremena ili vještine, preferiram se oslanjati na mišljenja drugih koji imaju povijest pedantnosti kojoj bih i sam idealno težio. Ne nasumičnim ljudima", ocjenjuje prof. Francis.

"Koji je mogući raspon udjela ljudi koji prežive covid s (trajnim) posljedicama po organ x? Mogao bi biti bilo koji. Postotak od 100% je potpuno moguć. Na primjer, covid bi mogao ostaviti 100% ljudi sa smrtonosnim zatajenjem srca", objašnjava Francis.

"Doslovno sve je moguće. Znanstvenici to znaju. Ali isto tako imamo dobar pojam o tome što je plauzibilno, kao i vrste stvari koje mi kao civilizacija možemo napraviti u vezi njih. Ustvari, znanstvenici su ti koji nam pružaju takve stvari. A samo zato što je vjerojatnost nečega nepoznata, ne znači da će se to definitivno dogoditi. Čudno je to reći, ali ta je činjenica očito novost za neke ljude. Što bi dobar znanstvenk rekao o broju ljudi diljem svijeta koji će dugoročno dobiti zatajenje srca od covida? NIšta. Točno to. Posao znanstvenika je da prepozna kada je neka stvar nepoznata i da razvije eksperiment da sazna", navodi Francis.

Britanski kardiolog zatim citira sportskog fizioterapeuta Jacoba Gudiola, koji zaključuje da je stopostotna zastupljenost dugoročnog zatajenja srca kod oboljelih od koronavirusa manje više nemoguća: "Nešto tako učestalo dosad bi već bilo primijećeno i pouzdano dokumentirano, zar ne? Barem ako je klinički/zdravstveno relevantno?"

"To i ja mislim o razaranju srca kod većine ljudi koji su preživjeli covid. Strogo govoreći, ne znam. Ali imajući na umu što znamo iz: znanstvenih podataka o vrlo bolesnim ljudima koji su se oporavili, učinaka drugih virusa, nedostatka najezde novih pacijenata hospitaliziranih sa zatajenjem srca koji bi nadmašio hospitalizacije zbog covida, oštrog tona zagovornika te teorije, rekao bih da je odgovor 'ne', i bio bih uvjeren oko toga", ocjenjuje Francis.

"Veća je šansa da ćete sami sebe traumatizirati nego da ćete pomoći sami sebi"

U nastavku je također objasnio svoju skepsu oko alarmantnih saznanja u vezi posljedica koronavirusa na primjeru istraživanja prema kojem je kod čak 54% od 76 asimptomatskih, a zaraženih putnika na kruzeru Diamond Princess, na kojem je izbila epidemija u veljači, CT snimanje pokazalo "značajne subkliničke abnormalnosti pluća".

Frances nudi plauzibilno objašnjenje pronađenih abnormalnosti na plućima na duhovit način: "Razmislite malo o ljudima s virusom u plućima. Kako se na kraju riješe čestica virusa? Umru li one od dosade? Je li to milenijski virus koji npr. umre od nedostatka pristupa WiFi-ja? Ili ga tijelo uništi? A od čega se sastoji odgovor tijela? T-stanica i drugih stvari. A što se dogodi kad ove T-stanice i druge stvari o kojima sam učio na Medicinskom fakultetu, ali sam ih odavno zaboravio, pojave u plućima i počnu mljeti čestice virusa? Upala. A što znači kad se upala pojavi na snimci CT-a? Da skener dobro radi. Dakle, ako upala uspije pobijediti virus bez da vi to primijetite, što je to? Prilično dobra stvar."

"Ako ste vješti u analiziranju podataka i možete se oduprijeti paničarenju, najbolji pristup je da evaluirate informacije sami. Ipak, za prosječnu osobu to je teško i veća je šansa da će sami sebe traumatizirati nego da će pomoći sami sebi. I još važnije, onda mogu proširiti epidemiju loših informacija na druge. Potrebno je puno samopouzdanja (a neki bi ljudi rekli arogancije) da se nasmijete na novinske članke. U svijetu u kojem ljudi ozbiljno vjeruju u duhove, astrologiju, otmice vanzemaljaca, zavjeru o napadu 11. rujna, ravnu Zemlju, lažirano slijetanje na Mjesec, kreacionizam itd. riskantno je poticati druge da formiraju mišljenja bez da su prethodno formirali vještine za mudro formiranje tih mišljenja", upozorava Francis.

"Znanstvenici opravdano kažu: Ne znamo, ali ovo je moj zaključak temeljen na dostupnim podacima"

"Cijela poanta bivanja znanstvenikom je pokušati naučiti razlikovati rezultat eksperimenta koji preokreće svijet/posramljuje stručnjake/otvara nove puteve/izaziva divljenje od pogreške u dizajnu eksperimenta, pogrešnom proračunu, pogrešnom tumačenju, ili čak pogrešnim motivima... Mislim da znanstvenici opravdano kažu: 'Ne znamo, ali ovo je moj zaključak temeljen na dostupnim podacima, a ovo je moje rezoniranje.' To je suptilna poanta koju neznanstvenici često ne razumiju. U nedostatku dokaza za jednu ili drugu stranu, znanstvenici svejedno formiraju mišljenja. A ja slušam ta mišljenja. Ali izbirljiv sam oko toga čijim ću mišljenjima dati težinu. Tražim logičan pristup i pažljivo rezoniranje te prepoznavanje nesigurnosti. Ne znam da ne postoji čudovište iz Loch Nessa, ali kad ljudi kažu: 'Ne znamo, dakle vjerojatnost je 50%', idu na dno moje liste plauzibilnih ljudi od kojih ću preuzimati mišljenja", kaže dalje Francis.

"Moj savjet generalnoj javnosti i dalje ostaje: Ako niste spremni postati uznemireni i prestrašeni, ne čitajte novinske članke i znanstvene radove o drugim opasnim učincima bolesti za koju već znamo da je smrtonosna i koju trebamo pokušati spriječiti", zaključuje ovaj profesor s Imperial Collegea u Londonu.

(Vijesti.ba / Index)

Izdvajamo