Rijetko se javljaju teške forme COVID-19 kod djece

Dosadašnja istraživanja ukazuju da određene specifičnosti (drugačiji imuni odgovor, interferencija SARS-COV-2 sa drugim virusima, ekspresija ACE2 receptora, zdravije krvne žile kod djece i općenito bolje zdravlje) rezultiraju da djeca imaju manju učestalost obolijevanja od COVID-19 naspram odraslim. Dominiraju asimptomatske, blage i umjerene forme tj. kod djece je uglavnom povoljan tok bolesti sa povoljnim ishodom.

Specijalista pedijatar prof. dr. sc. Lutvo Sporišević kaže za Fenu da recentna španjolska Kids Corona Study ukazuje da više od 99 posto djece, u slučaju pojave virusa korona, ima blage simptome. Dvadeset posto djece inficirano je kontaktom sa roditeljima, što je utvrđeno serološkim testiranjem.

Prema mrežnoj stranici (VIDEO), u FBiH najviše COVID-19 pozitivnih slučajeva je  u dobi 20-44 godine (41,1 posto) i  45-54 godina (17,6 posto), dok je u dobi do 19 godina stopa obolijevanja 10,4 posto. 

- Sumarno govoreći COVID-19 može biti prezentiran šarolikom kliničkom simptomatologijom kod djece kao što su povišena tjelesna temperatura, kašalj, opća slabost, glavobolja ... Relevantni znanstveni i stručni izvori ukazuju da se rijetko javljaju teške forme COVID-19 kod djece karakterizirane otežanim disanjem, dehidracijom, poremećajem svijesti, šokom ili multiorganskim zatajenjem – kazao je.

U proteklih nekoliko mjeseci u evropskim državama i SAD-u kod određenog broja djece (55 posto dječaci) u dobi 1-20 godina (srednja dob 8 godina), 2-4 sedmice nakon infekcije sa SARS-COV-2 (96 posto laboratorijski potvrđeni) zapaženo je grupiranje kliničke simptomatologije (srčani, bubrežni, respiratorni, hematopoetski, probavni, kožni i neurološki simptomi).

- To je nazvano multisistemski upalni sindrom, koji treba diferencirati od Kawasaki sindroma. U najvećem broju slučajeva djeca su se uspješno oporavila – kazao je.

Dodaje da su uglavnom dosadašnja istraživanja ukazala na povoljan ishod kod djece sa COVID-19, ali bi buduća opsežnija istraživanja i eventualna pojava učestalijih ozbiljnijih formi COVID-19 mogla evaluirati utjecaj SARS-COV-2 na pojedine organe.

Upitan za trenutnu epidemiološka situacija u FBiH, prof. dr. Sporišević kaže da se, prateći dnevne izvještaje  za potvrđene slučajeve COVID-19 kako u FBiH tako i širom svijeta, može utvrditi da svaki dan uglavnom imamo akceleraciju (ubrzanje), veći broj novootkrivenih COVID-19 pozitivnih slučajeve, te je situacija ozbiljna.

- Ne možemo znati, predvidjeti dokad će sve ovo trajati vezano za COVID-19, ali možemo striktno primjenjivati preventivne mjere i značajno smanjiti rizik. Vjerujemo u skorašnju uspješnu priču sa budućim uspješnim i efikasnim lijekom, cjepivom protiv COVID-19 – kazao je.

Moramo, kaže prof. dr. Sporišević, biti svjesni da svi možemo biti inficirani i oboljeti od COVID-19 te je bitno odgovorno i pravilno ponašanje svih u primjeni preporučenih preventivnih aktivnosti i mjera (fizičko distanciranje, respiratorna higijena, higijena ruku, provjetravanje  prostorija….).

- Ako djeca imaju određenu simptomatologiju, povišena tjelesna temperatura, kašalj i drugo,  ne trebaju ići u vrtić. Trebaju ostati kući, a roditelji telefonski konsultirati nadležnog liječnika. Nakon toga će se procjeniti da li je potreban pregled oboljelog djeteta – naglasio je.

Kako prof. dr. Sporišević ističe COVID-19  je doveo i do problema u realizaciji imunizacijskog programa u FBiH i svijetu, koji je potrebno nastaviti da bi dostigli primjeran vakcinalni obuhvat i spriječili pojavu vakcinopreventabilnih bolesti.

Specijalista pedijatar Lutvo Sporišević naglašava da relevantne smjernice ukazuju da djeca starija od dvije/tri godine trebaju nositi pokrivala za lice (dvoslojne pamučne maske za lice), a odrasle osobe višekratne pamučne ili platnene maske za  lice, medicinske hirurške maske ili filtrirajuće zaštitne maske.

- Bitna je pravilna primjena pokrivala, maski za lice, da potpuno prekrivaju  nos, usta, ne treba dodirivati vanjsku stranu maske, redovno mijenjanje maski u skladu sa uobičajenim relevatnim smjernicama, pravilno skidanje i odlaganje maski – kazao je.

Značaja ima, kaže prof. dr. Sporišević, i prakticiranje fizičke distance tj. držati rastojanje s drugim osobama od jedan do dva metra. Potrebno je izbjegavati masovna okupljanja (zabave, izleti…).  

- Kvalitativno i kvantitativno izbalansirana hrana, prema relevantnim stručnim smjernicama, ima značajnu ulogu u urednom funkcioniranju imunološkog sistema – naglašava.

U tom kontekstu ishrana treba, između ostaloga, sadržavati i preporučenu količinu vitamina B6, C, D, E, željeza, selena, cinka i višestruko nezasićenih masnih kiselina (eikosapentaenska i doksaheksaenska kiselina).

Sumarno govoreći, prehrana treba obilovati voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima, prefererati meso peradi, plavu ribu dva puta sedmično…

- Poznata je uloga crijevne mikrobiote u učenju i funkcioniranju imunog sistema. Unos, između ostaloga, fermentiranih mliječnih napitaka i vlaknatih tvari omogućuje formiranje poželjnog mikrobnog ekosistema što će rezultirati urednim funkcioniranjem mnogobrojnih tjelesnih funkcija, pa i imunološkog sistema – napomenuo je.

Profesor Sporišević naglašava da COVID-19 predstavlja globalnu javnozdravstvenu krizu, koja se brzo širi. Dosad je evidentirana u više od 200 država svijeta, 14.000.000 ljudi je inficirano virusom korona, sa više od 600.000 umrlih.

Da bismo značajno smanjili mogućnosti prenošenje SARS-CoV-2 potrebno je primjenivati preventivne mjere koje uključuju redovno i temeljito pranje ruku tekućim sapunom i vodom ili dezinfekcionim sredstvima, s minimalno 60 posto alkohola.

Naglašava da upotreba alkohola ne može zamijeniti pranje ruku tekućim sapunom. Tokom kašljanja, kihanja ili toalete nosnicu, nos i usta treba prekriti jednokratnom papirnatom maramicom, anakon upotrebe odložiti u kantu za otpatke, ili koristiti unutrašnju stranu lakta. Potrebno je izbjegavati dodirivanje očiju, nosa i usta neopranim rukama. 



(Vijesti.ba / FENA)