Odluka o kupovini mobilne bolnice bila ispravna u vrijeme kada se donosila

... da nema gdje da budu smještene zaražene i oboljele osobe.

Višković je podsjetio da je Republički štab za vanredne situacije zadužio Institut za javno zdravstvo Republike Srpske da raskine ugovor sa preduzećem "Global Balkan" u vezi s nabavkom mobilne bolnice, s obzirom na to da dobavljač nije završio cjelokupnu isporuku kao što je navedeno u ugovoru.

On je za "Srpskainfo" istakao da će dobavljač vratiti cjelokupan iznos novca od 4,2 miliona KM, koliko je uplaćeno, i da Srpska neće biti oštećena.

"Da smo znali u martu kakvo će stanje biti u maju sigurno da bi rekli: 'Pa, ne treba nam bolnica, ne treba nam 200 respiratora, ne treba nam ni dva miliona maski i svašta nešto'. Međutim, donositi odluke u to vrijeme, kada je pandemija bila na vrhuncu i kada su sve zemlje kako u okruženju tako i širom svijeta brojale mrtve i zaražene, nije uopšte bilo jednostavno", rekao je Višković.

On je dodao da je bilo teško gledati slike iz Italije i Španije, gdje u jednom momentu nisu stigli da sahranjuju mrtve već su ih ostavljali u sportskim dvoranama i hodnicima, te da je postojao strah da bi to moglo da se desi i u Srpskoj.

"Na svu sreću, nismo doživjeli sudbinu Italije, Španije i još nekih zemalja. Znam da bi mnogi likovali i radovali se tome, kako bi mogli onda uprijeti prstom u nas i reći da smo mi odgovorni, jer smo bili nesposobni. Nismo smjeli čekati da nam mobilna bolnica zatreba. Išli smo logikom `šta ako nam bude trebala`. Šta ako naglo skoči broj zaraženih, recimo u Hercegovini, Prijedoru, Bijeljini...", rekao je Višković.

On je naveo da bi se u tom slučaju mobilna bolnica mogla raščlaniti i postaviti, na primjer, na deset lokacija po 50 kreveta, te da je to bio jedini razlog zašto su se odlučili za njenu kupovinu.

Višković je rekao da su radili sve što je bilo moguće da spriječe da ta bolnica zatreba i da sačuvaju ljudske živote, te da su se grčevito borili s vremenom da zadrže broj zaraženih na niskom nivou.

On je naglasio da je Srpska sačuvala zdravstveni sistem i epidemiju održala pod kontrolom da se ne desi italijanski scenario, te da se sve što su nadležni radili pokazalo da su radili na ispravan način.

"Pokazali smo da smo jednim oranizovanim radom, dobrom koordinacijom, dobrim mjerama i dobrim odlukama koje smo donosili, uspjeli staviti pandemiju pod kontrolu. Po ko zna koji put ću se zahvaliti našim građanima koji su poštovali sve naše mjere, jer da nisu bili odgovorni i da nisu poštovali sve te mjere, mi ne bismo mogli imati sve ove rezultate koje imamo", rekao je Višković.

On je napomenuo da nijedan zdravstveni radnik u Srpskoj nije zaražen u kovid ambulantama i odjeljenjima, te da je Srpska obezbijedila dovoljno zaštitne opreme za zdravstveni sistem, u koji je za nepuna dva i po mjeseca uloženo skoro 100 miliona KM.

"Još niko nema odgovor do kada će pandemija trajati, da li će se ponovo vratiti i slično. Neki tvrde da nas na jesen čeka novi talas, ali to je sve za sada u domenu nagađanja...Znači, od naše odgovornosti, odnosno svakog pojedinca, leži uspjeh u borbi protiv ovog virusa. Ukoliko nam se virus vrati na jesen u još većem obimu, bićemo spremniji da ga dočekamo nego što smo bili u martu ove godine", poručio je Višković.

On je istakao da je u vrijeme najveće krize u Srpskoj bio veliki broj odgovornih i časnih ljudi koji su izdvajali sredstva i donirali ih zdravstvenim ustanovama, nabavljali zaštitne maske, rukavice, odijela, respiratore i sve što je bilo potrebno institucijama.

"Zahvaljujem se ovom prilikom svim tim ljudima, od Trebinja do Novog Grada, koji su se odazvali na naš poziv i pomogli", rekao je Višković.

Nema smanjenja plata u javnom sektoru

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da, uprkos smanjenju prihoda u republički budžet, ne razmišlja o smanjenju plata u javnom sektoru, te istakao da je povjerenje između Vlade i poslovne zajednice dovelo do toga da budu sačuvana radna mjesta i da ne dođe do masovnijeg otpuštanja radnika.

"Znam da ima zahtijeva da se smanjuju plate u javnom sektoru, ali u ovom momentu ne razmišljamo o tome. Smanjenje plata znači smanjenje javne potrošnje. Nije nam to cilj. Naš cilj je da povećamo javnu potrošnju i time doprinesemo oporavku naše privrede. Ako nam padne javna potrošnja, pojaviće se inflacija, nedostatak novca, pad prometa roba, a to onda vodi u dublju krizu", istakao je Višković.

Prema njegovim riječima, cilj je da budu podstaknute i lokalne zajednice da i one upumpaju što više novca na tržište kako bi porasla javna potrošnja.

Višković je naveo da je zbog posljedica epidemije oko 4.300 radnika ostalo bez posla, među kojima se više od 2.500 odnosi na one koji su radili na određeno vrijeme, dok je istovremeno oko 2.700 građana našlo novo zaposlenje.

"Odnos i uzajamno povjerenje između Vlade i poslovne zajednice doveli su do toga da sačuvamo radna mjesta i da ne dođe do masovnijeg otpuštanja radnika", rekao je Višković za "Srpskainfo".

On je podsjetio da je formiran i Garantni fond radi pomoći preduzetnicima da lakše dođu do kredita i pokrenu svoj biznis.

"Omogućićemo poslovnim bankama da našim privrednim subjektima plasiraju 200 miliona KM kreditnih sredstava, a mi garantujemo 50 odsto tog kredita. Već imamo kreditnu liniju Investiciono-razvojne banke Republike Srpske za pomoć lokalnim zajednicama i njih ćemo stimulisati da i oni finansiraju investicione projekte koji su za dobrobit građana", kaže Višković.

Premijer Srpske je najavio da će nakon završetka epidemije virusa korona nastaviti sa zapošljavanjem najboljih studenata sa dva javna univerziteta koje je uvedeno prošle godine kao stimulacija mladima da ostanu u Republici Srpskoj.

"Prošle godine je 35 studenata generacije odradilo pripravnički staž i sada će dobiti stalni posao. Isto ćemo učiniti i ove godine. To je i moj lični doprinos tim mladim ljudima koji svojim radom, trudom i zalaganjem pokazuju da to zaslužuju. Želimo da im se odužimo i da ih zadržimo u Srpskoj jer su oni naša budućnost. Ne treba da školujemo talente i da ih pustimo da tek tako odu u inostranstvo. Želim da vide da neko cijeni njihov rad i trud i da im omogućimo da rade i stvaraju u Srpskoj", naglasio je Višković.

Govoreći o kritikama rebalansa budžeta koje dolaze iz opozicije, Višković je rekao da ih kritikuju za sve i svašta.

"Bilo je kritika da nismo imali svoje rezerve i slično. To nije tačno. Mi smo za 2019. godinu imali suficit od 70 miliona KM i konsolidovani suficit iz ranijeg perioda u iznosu od 30 miliona KM. To je ukupno 100 miliona KM. Prodajom obveznica na početku epidemije smo obezbijedili dodatnih 135 miliona KM i funkcionišemo sve vrijeme s tim novcem", istakao je Višković.

On je podsjetio da su tim novcem finansirali pomoć privredi – doprinose za mart, plate i doprinose za april, te doprinose i dio plata za maj.

"Isplaćivali smo plate onima koji nisu radili za vrijeme epidemije, odnosno za radnike privrednih subjekata ili djelatnosti koji su našim mjerama bili onemogućeni da rade. Obuhvatili smo i one koji su na indirektan način pretrpjeli štetu. Ukupna davanja za zdravstveni i realni sektor iznose oko 250 miliona maraka. Ako u rebalansu budžeta imamo projektovano da će nam prihodi biti manji za 240 miliona KM, a da smo već planirali davanja zdravstvenom i realnom sektoru u iznosu od 250 miliona KM, postavljam pitanje od kojeg novca. Ne raste novac na drvetu", rekao je Višković.

On je dodao da se Vlada u vrijeme epidemije ponašala i više nego odgovorno i da to smeta kritičarima.

"Očekivali su da se nećemo snaći i da ćemo podleći pritisku koji je zaista bio velik. Nije lako biti premijer u vrijeme kada imate pandemiju svjetskih razmjera koja je mnogo jače ekonomije i države stavila na koljena. Mogao sam se i ja za vrijeme pandemije skloniti kao što su mnogi uradili. Mnogi su bili nevidljivi u protekla dva i po mjeseca. Kada su vidjeli da je ofanziva prošla, izmigoljili su iz svojih skrovišta i sada kritikuju. Ne patim od kritika, kao što nisam opterećen ni time da me neko hvali", poručio je Višković.

(Vijesti.ba / SRNA)