11┬░C
Mostar 18┬░C
Tuzla 13┬░C
Banja Luka 14┬░C
Biha─ç 14┬░C
Powered by Dark Sky

22.05.2020 / 23:43 KORONAVIRUS - Generalni sekretar EANA

Giboi: Novinske agencije igraju ogromnu ulogu u borbi za istinu

Giboi: Novinske agencije igraju ogromnu ulogu u borbi za istinu
Foto: Fena / Vijesti.ba
Generalni sekretar Evropske alijanse novinskih agencija (EANA) Alexandru Ion Giboi podijelio je u intervjuu za analiti─Źki magazin "The Regionplus" iz Azerbejd┼żana stavove o odgovornosti medija u trenutnoj situaciji i kako su svjetski mediji postupili tokom pandemije.

Biti informisan zna─Źi biti naoru┼żan. S porastom broja zara┼żenih uslijed globalne pandemije koronavirusa, raste potra┼żnja za ta─Źnim i pravovremenim informacijama o razvoju situacije, jer ljudi pokušavaju zaštititi sebe i svoje najmilije od nevidljivog neprijatelja. U me─Ĺuvremenu, brzi razvoj društvenih mre┼ża pogoršava nematerijalnu bitku izme─Ĺu pouzdanih i la┼żnih vijesti.

Pandemija COVID-19 ve─ç je prešla iz obavještavanja o riziku u komunikaciju u kriznim situacijama. Komunikacija u kriznim situacijama nastavlja se širom svijeta. Kakva je uloga medija po pitanju toga?

- Mediji su uvijek bili ti kojima se ljudi obrate kad god se pojavila kriza u historiji. To se dogodilo ─Źak i u prvim po─Źecima masovnih medija, kada sam koncept toga nije ni postojao. Dakle, prirodno je da tokom ove pandemije mediji igraju klju─Źnu ulogu u informisanju javnosti. Zabilje┼żeno je pove─çanje broja tira┼ża i ─Źitalaca te pregleda web stranica za sve vrste medija po─Źevši od prvih sedmica pandemije, a to se i dalje nastavlja, ─Źak i na ni┼żim razinama. To zna─Źi da sada redakcije imaju veliku odgovornost, puno ve─çu nego prije pojave pandemije. Ali mislim da tek treba vidjeti je li to samo privremeni rast ili stabilni koji ─çe se nastaviti i u budu─çnosti. Ljudi op─çenito prate više vijesti za vrijeme ove pandemije, više borave kod ku─çe, pa stoga imaju više vremena za TV, na primjer, ili za ─Źitanje novina ili ─Źasopisa. Da li ─çe se ove navike zadr┼żati i nakon završetka pandemije, ostaje da vidimo.

Mogu li evropski mediji dovoljno informisati javnost o pandemiji?

- Vjerujem da evropski mediji mogu odgovoriti na sve izazove, sa svim finansijskim poteško─çama koje bi mogle nastati tokom sljede─çih mjeseci. Novinari su svjesni svoje uloge u društvu i sad više nego ikad vidim vrlo predane profesionalce koji pru┼żaju izuzetno vrijedan uvid svojoj javnosti. ─îak i dok rade od ku─çe, kao što je to slu─Źaj s mojim kolegama, novinskim agencijama koje su ─Źlanice Evropske alijanse novinskih agencija (EANA).

La┼żne vijesti obi─Źno prevladavaju za vrijeme vanrednih situacija. Kako biste ocijenili udio la┼żnih vijesti u odnosu na pouzdane vijesti?

- Mislim da smo svi svjedok bitke izme─Ĺu la┼żnih vijesti i istine. Ja mislim da ─çe to biti duga borba. Na┼żalost, za vrijeme ove pandemije, pokušaji dezinformacija su dostizali visoke razine, kao nikada do sad. A to mo┼że imati strašan u─Źinak na naša društva. Ali, ono što daje optimizam je da i javnost postaje sve selektivnija u pogledu vijesti koje konzumira. Profesionalci koji se bave ispitivanjem ─Źinjenica rade svoj posao veoma dobro i to jako puno poma┼że. Ali kampanje sa dezinformacijama ne poga─Ĺaju samo javnost, ve─ç ─Źak i privatne kompanije, dr┼żave i društva u cjelini. I mislim da je svima posao, u ve─çoj ili manjoj mjeri, suzbiti dezinformacije. Svi mo┼żemo odigrati svoju ulogu u tome da vijesti postanu pouzdanije, aktivnim odabirom naših izvora i osu─Ĺivanjem onih koji šire dezinformacije. Iz mog iskustva, na primjer, novinske agencije igraju ogromnu ulogu u ovoj borbi, koje su osnov prikupljanja vijesti u cijelom svijetu. I iskreno mislim da bi novinske agencije i njihove novinare trebali podr┼żati dioni─Źari (ako su to privatne novinske agencije) ili dr┼żave (ako su javne ili dr┼żavne novinske agencije). Osiguravanje nezavisnosti novinskih agencija pru┼ża kvalitetne vijesti ostalim medijima koji se oslanjaju na njih, a samim tim i javnosti, izravno ili neizravno.

Postoje li zanimljiva istra┼żivanja i analize u medijima o pandemiji?

- U cijelom svijetu objavljuju se nove studije, ali zainteresovani istra┼żiva─Ź ili redoviti ─Źitatelj trebao bi se najviše fokusirati na studije koje se bave slu─Źajevima primjenjivim na njihova društva. Reuters institut za studij novinarstva, Niemen Laboratory, Columbia Journalism Report su samo neki od vrlo korisnih izvora.

Koji su vaši prijedlozi?

Za vrijeme ove pandemije mislim da bismo trebali stvari odr┼żavati što jednostavnijim. Ljudi bi trebali slijediti slu┼żbene i pouzdane izvore kako bi dobili informaciju koju tra┼że. Svjetska zdravstvena organizacija najva┼żniji je izvor informacija o razvoju pandemije i nudi najpouzdanije medicinske savjete o ovoj temi. Nisam siguran da je slije─Ĺenje primjera drugih zemalja najbolji na─Źin da se krene naprijed, jer svaka dr┼żava ima svoje specifi─Źno stanje kako se nositi sa ovom pandemijom, a ono što je efikasno za jednu mo┼żda ne─çe uspjeti tako dobro za drugu dr┼żavu. Stoga mislim da bi svaka zemlja trebala prona─çi svoj na─Źin borbe protiv ovog novog virusa.

Šta bi novinari trebali odabrati tokom krize kao što je ova: objavljivati ÔÇőÔÇőviše vijesti o pandemiji kako bi nagovorili ljude da se zaštite ili širenje informacija koje smanjuju tenzije da ne bi uznemirile društvo?

- Po mom mišljenju, novinarstvo ne bi trebalo biti u situaciji da odlu─Źuje izme─Ĺu to dvoje. Teoretski, ako novinar slijedi istinu, to bi bila jedina korisna opcija za javnost.

(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo