TK već 17 dana bez zaraženih, Čolić pobrala simpatije

Ostao je samo jedan aktivan slučaj bolesti COVID-19, od ukupno 84 pozitivna testa, koliko je od 27. marta zabilježeno.

S bolničkog liječenja do danas je otpušteno 27 oporavljenih pacijenata, a 53 oboljelih od COVID-19 oporavilo su u kućnoj izolaciji. Jedna oboljela osoba prebačena je u drugi kanton zbog nastavka liječenja, a dvije starije žene su preminule.

Jedina pozitivna osoba u TK pripada klasteru Medicinskog instituta Bayer, bivšeg Centra za srce, a zatvoreni su klasteri Srebrenik, Sapna, Lukavac, Gračanica, Banovići i Tuzla te klaster Klinike za ORL UKC-a Tuzla.

Najzaslužnija za uspješno odrađeni posao na prostoru TK je ministrica zdravlja Dajana Čolić.

Njen način rada privukao je i pažnju medija koji o njoj izvještavaju isključivo na pozitivan način. Balkan Insight piše kako Dajana Čolić nije visokopozicionirana političarka u BiH koja privlači međunarodnu medijsku pažnju, ali uspješno radi posao u korist građana.

Rođena je 1979. u Lukavcu i pripada generaciji lijevo orijentisanih političarki. Usred rata u BiH pohađala je medicinsku srednju školu u Tuzli. Nakon rata otišla je u Sarajevo da bi studirala stomatologiju. Sa diplomom u džepu, 2005. se vratila da radi u Domu zdravlja u Lukavcu. Njen zubar iz djetinjstva nije bio samo inspiracija za njen odabir studija već i za odluku da specijalizira dječju stomatologiju.

Politička karijera Dajane Čolić krenula je u oktobru 2016. kada je izabrana u Općinsko vijeće Lukavca. Politikom se, kako kaže, krenula baviti da bi promijenila i popravila situaciju nakon što je "shvatila da, koliko god se ja odupirala, politika upravlja svakim dijelom mog života." Početkom maja 2017. imenovana je direktoricom Doma zdravlja Lukavac.

U septembru 2018. učestvovala je na općim izborima s upozorenjem da je "naš zdravstveni sistem pred kolapsom“. Na izborima je dobila šest puta više glasova nego dvije godine ranije. U julu 2019. godine imenovana je jednom od dvije žene ministrice u vladi Tuzlanskog kantona. Preuzela je odgovornost za vođenje drugog najvećeg zdravstvenog sistema u BiH, koji pruža usluge gotovo pola miliona građana, ima 5.500 zaposlenih i godišnji budžet Fonda zdravstvenog osiguranja od oko 120 miliona eura.

Krajem marta ministrica Čolić se suočila s prvim slučajevima koronavirusa na prostoru TK. Među prva dva slučaja zaraze novim virusom korone na Tuzlanskom kantonu, koji su potvrđeni kasno poslijepodne 27. marta, bila je i jedna medicinska sestra. Javnost je postajala sve uznemirenija kako se širila vijest o čak 200 medicinskih radnika koji su potencijalno bili u kontaktu sa virusom. Dajana Čolić se fokusirala na stjecanje povjerenja javnosti. Na jutarnjoj konferenciji za novinare, sada sa zaštitnom maskom i rukavicama, kazala je da "smo se od početka pandemije najviše bojali jedne stvari, da virus uđe u naše zdravstvene ustanove, i to je ono što se upravo dogodilo." Bila je iskrena u priznanju da u to vrijeme "ne znamo kada se zaraza virusom dogodila ili ko je nulti pacijent."

Čolić je pokušala uvjeriti javnost da je uložen ogroman napor kako bi reorganizovali rad medicinskih ustanova na kantonu sa ciljem zaštite svih pacijenata i uposlenih, dodavši  kako su se organizirali u nekoliko linija odbrane i da imaju dovoljno osoblja. Popis sa brojevima mobilnih telefona svih epidemiologa objavljen je kako bi ih građani mogli nazvati ako se plaše da su bili u kontaktu sa virusom. Čolić i njezin tim također su bili dostupni i komunicirali putem društvenih mreža.

U danima koji su slijedili vijesti o novim potvrđenim slučajevima u zdravstvenim ustanovama su nastavile stizati. Dajana Čolić je imala puno povjerenje u svoj tim od jedanaest epidemiologa pod vodstvom profesora Ahmetagića. Pri odlučivanju o tome ko će biti testiran tim se oslanjao na detaljne razgovore sa osobama za koje se sumnja da bi mogle biti zaražene. U četiri sedmice nakon što je potvrđen prvi slučaj, naložili su preko 3000 takvih testova.

Čolić je pronašla način da uspješno sarađuje i sa kantonalnom policijom koja se brinula o tome da se uvedene restriktivne mjere poštuju, uključujući, još od početka marta, i provjeru naloženih kućnih samoizolacija. Oslonac u poticanju građana da rade ono što se od njih očekuje bila joj je i mreža lokalnih aktivista, koja se od ranije organizovala širom kantona i koja je tokom pandemije u Dajani Čolić prepoznala saveznicu. Njezin tim u Ministarstvu se, i uz podršku EU, pobrinuo da na raspolaganju bude potrebna zaštitna oprema poput maski, rukavica i odijela. Bili su uspješni i u nabavci testova i prateće opreme.

Napori Dajane Čolić, njenog tima i zdravstvenih ustanova Tuzlanskog kantona su se u međuvremenu isplatili. Do 28. aprila provedeno je skoro 4,000 testova. Tim je do tada identificirao osam različitih klastera u kojim se virus širio. Ukupno je potvrđeno 83 slučaja zaraze novim virusom korone. Od toga broja njih 78 već su se oporavili, jedna osoba je hospitalizirana, a 2 slučajeva je sa blagim simptomima na putu oporavka. Dvije osobe su preminule. Od osam identificiranih klastera, šest više nije aktivno jer su svi zaraženi se oporavili, u dva preostala ima još zaraženih, ali od 12. aprila nema potvrda novih slučajeva zaraze.

Značajne društveno-ekonomske posljedice pandemije se u BiH već osjete. Političari i građani već računaju da će imati manje para, ali i da će zahtjevi za državnom podrškom rasti. Političari će morati donositi neke teške odluke i provoditi reforme koje su realne. Morat će pomiriti različite interese sa još manje resursa. Bosna i Hercegovina, suprotno široko prihvaćenom klišeju, ima političara koji su sposobni to raditi uspješno. Dajana Čolić je jedna od njih“, zaključuje tekst Balkan Insight.


(Vijesti.ba)