Hitna pomoć zatražena za najugroženije stanovnike

 pandemije COVID-19, a za čiju realizaciju je neophodna podrška donatora.

Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice Dževad Mahmutović je u razgovoru za Fenu naglasio da očekuje hitno djelovanje donatora koji su i ranije pružali značajnu pomoć ugroženom stanovništvu, počev od organizacija Ujedinjenih nacija do nevladinih humanitarnih organizacija sa kojima Ministarstvo ima uspješnu saradnju.

- Pandemija predstavlja veliki izazov za sve naše građane, a pogotovo za one najugroženije koji bez podrške institucija sa svih nivoa vlasti i donatra ne mogu sami odgovoriti na ovaj izazov. Hitna pomoć neophodna je brojnim povratnicima, korisnicima kolektivnih centara, osobama smještenim u rezidencijalne ustanove gdje su osobe sa invaliditetom, djeci i žrtvama nasilja kao i brojnim građanima koji se hrane u javnim kuhinjama i romskim porodicama – naveo je Mahmutović.

I samo Ministarstvo se suočilo sa izazovom i novim načinima organiziranja rada nakon što je krajem prošle sedmice kod dvoje uposlenika testiranjem potvrđen koronavirus.

- Nadamo se skorijem ozdravljenju kolega sa kojima smo u redovnom kontaktu. Preuzeli smo sve raspoložive mjere prevencije, dezinficirane su prostorije Ministarstva, svi uposlenici koji su bili u konatkatu sa inficiranim kolegama su se javili nadležnim epidemiolozima nakon čega ih je dvoje i testirano, i sretni smo što su dobili negativne rezultate, dok je većem broju uposlenih određena mjera izolacije – naveo je Mahmutović, dodajući da je za jednu uposlenicu zatraženo ponovno testiranje, a rezultati se očekuju najdalje u toku sutrašnjeg dana.

Uprkos brojnim izazovima pandemije, Mahmutović sa zadovoljstvom navodi da posao u Ministarstvu jeste reorganiziran, ali ne i zaustavljen, pogotovo ne u sferi praćenja poštivanja ljudskih prava i međunarodnih preporuka koje su fokusirane na mjere država poduzete u kontekstu prevencije širenja pandemije.

- Međunarodni eksperti za ljudska prava jednoglasni su u stavu da je od presudnog značaja da se mjere prevencije provode u skladu sa standardima ljudskih prava na način koji je neophodan i proporcionalan procijenjenom riziku, da države trebaju izbjegavati prekomjerne sigurnosne mjere, odnosno da se te mjere ne smiju koristiti kao osnova za represivno djelovanje protiv određenih grupa osoba, zanemarujući njihova ljudska prava – rekao je Mahmutović.

Dodao je kako su u punom jeku projekti obnove i izgradnje, zahvaljujući činjenici da građevinski radovi nisu obustavljeni.

- Samo u okviru Državnog projekta stambenog zbrinjavanja u toku je gradnja ili obnova 400 kuća i šest zgrada sa ukupno 150 stanova. Ugovorena cijena navedenih radova je oko 19 miliona KM, a uplata ide nesmetano putem Fonda za povratak. Rezultati su vidljivi, do sada je izgrađeno oko 1.100 kuća i 400 stanova, a do kraja 2022. planirana je izgradnja još 1.700 stambenih jedinica za izbjeglice, raseljena lica i povratnike – naveo je Mahmutović.

Dodao je kako su u protekle dvije sedmice završene tri zgrade. Jedna sa sedam stanova u Jajcu je već useljena, a u narednim danima slijedi useljenje u zgrade u Prnjavoru i Gradišci sa 14, odnosno 32 stana.

Nema značajnijih zastoja ni kada je riječ o provođenju Projekta zatvaranja kolektivnih centara, vrijednog oko 200 miliona KM, od čega je oko 120 miliona KM kreditnih sredstava Razvojne banke Vijeća Evrope namjenjenih zatvaranju 121 kolektivnog centra u BiH. Do sada je izgrađeno i obnovljeno više od 250 stambenih jedinica, a u ovoj godini je planirano useljenje dodatnih 500 stanova. Do sada je utrošeno više od 51 miliona KM kredita, dok će za već ugovorene radove uskoro biti odobren iznos od dodatnih 25 miliona KM.

Mahmutović smatra da je bitno naglasiti da u svim navedenim projektima radove izvode bosanskohercegovačke firme.

One su angažirane i na realizaciji infrastrukturnih i projekata elektrifikacije koji su u toku u 48 općina i za koje je već osigurano 2,9 miliona KM budžetskih sredstava. Uskoro se očekuje i imenovanje Komisije za izbjeglice i raseljena lica BiH čime bi se otvorila mogućnost za raspisivanje novih javnih poziva za projektne prijedloge općina i gradova u područjima gdje žive povratnici.

- Zabrinutost dijelimo u pogledu primjene Zakona o javnim nabavkama koji obavezuje na javno otvaranje ponuda, što je trenutno teško, pa i nemoguće izvesti, a što može dovesti do odgoda u procesu javnih nabavki i realizacije planiranih aktivnosti – zaključio je Mahmutović u nadi da ćemo uskoro svjedočiti normalizaciji uslova rada i života te saniranju posljedica pandemije.



(Vijesti.ba / FENA)