Tegeltija traži 600 miliona eura od međunarodnih finansijera

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija održao je danas video-konferenciju sa predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija u BiH.

Sastanku su prisustovi - rezidentni predstavniko Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ u BiH Endr Džuel, šef Kancelarije Svjetske banke u BiH Emanuel Salinas, šefic! Kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj /EBRD/ u BiH Manuela Nesl, šefica Kancelarije Evropske investicione banke /EIB/ u BiH Sandrin Fiska i predstavnica Međunarodne finansijske korporacije Lada Buševac o trenutnoj situaciji u BiH, te o mogućnostima i modelima odgovora na krizu prouzrokovanu pandemijom virusa korona (KOVID-19).

Ovom prilikom predsjedavajući Tegeltija se zahvalio predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija na brzom odgovoru i spremnosti da pomognu BiH.

Obraćajući se učesnicima video-konferencije, predsjedavajući Tegeltija zatražio je da se zajedničkim naporima za podršku i oporavak od krize obezbijedi iznos od minimalno 600 miliona eura za BiH kako bi se adekvatno pomoglo zdravstvenom sektoru kao i privredi koja je izuzetno pogođena ovom krizom.

Predsjedavajući Savjeta ministara je predložio i da se Izvršnom odoboru MMF-a u Vašingtonu uputi zahtjev za povećanje sredstava iz Instumenta za brzo finansiranje sa dosadašnjih 50% na 100% uplaćene kvote, što bi značilo povećanje sa 165 miliona eura na iznos od 330 miliona eura, koji bi posredstvom ovog instrument bio odobren BiH.

Govoreći o ekonomskom asprektu krize, predsjedavajući Tegeltija je od predstavnika međunarodnih finansijskih institucija zatražio da, imajući u vidu vanredne okolnosti, restrukturišu svoje postojeće aranžmane i prilagode važeće strategije saradnje sa BiH trenutnoj situaciji, kako bi adekvatno i brzo odgovorili na krizu koja će neminovno za rezultat imati smanjenje broja zaposlenih u BiH.

Tokom razgovora, zajednički je usaglašeno da je od izuzetne važnosti da se što prije formiraju fondovi za oporavak privrede na nivou entiteta, te da se ti fondovi popune, između ostalog, i sredstvima međunarodnih finansijskih institucija i Evropske unije, te na taj način pojača oporavak privrede i realnog sektora u BiH i vrate radna mjesta.

Takođe, ocijenjeno je i da je neophodno nastaviti zajedničku koordinaciju svih nivoa vlasti u BiH posredstvom Savjeta ministara kako bi se uspješnije i brže implementirale usaglašene mjere.



(Vijesti.ba)