Loženje ubija Sarajlije: Tone štetnih čestica dnevno, 500 preuranjenih smrti

Dokument upozorava da zagađenje zraka predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje, a individualna ložišta na čvrsta goriva označava kao jedan od izvora emisija.

Primjer iz susjedstva

Susjedna Hrvatska uspostavlja Registar malih kućnih ložišta, nacionalni sistem koji će sadržavati podatke o uređajima za grijanje u domaćinstvima, korištenim gorivima i njihovim emisijskim karakteristikama.

Podaci će susjedima omogućiti precizniju procjenu emisija i modeliranje kvaliteta zraka, ali i bolje planiranje mjera za smanjenje zagađenja.

U Bosni i Hercegovini, sudeći prema onome što građani vide i udišu, još nema ni sličnog registra ni konkretnih naznaka da će ga biti. Strategije se pišu, mape izrađuju i organizuju stručni seminari, dok građani nastavljaju udisati zagađen zrak.

Porazni podaci iz KS

Kanton Sarajevo je možda i najbolji primjer. Na prezentaciji Strategije je poručeno da bi se provedbom njenih mjera, emisije iz individualnih ložišta u narednih deset godina smanjile za 90 posto. Konstatovano je da su individualna kućna ložišta dominantan izvor zagađenja zraka.

Naime, drva koristi 34.837 objekata, pelet 7.176, a ugalj 5.720, dok neka domaćinstva koriste više vrsta čvrstog goriva. Individualna ložišta godišnje troše oko 306.692 kubnih metra ogrjevnog drveta, 36.877 tona peleta i 25.519 tona uglja. Sve to godišnje u zrak izbaci emisije od približno 557,7 tona sumpor-dioksida i 1.498,2 tona čestica PM.

S obzirom da su emisije najčešće od novembra do kraja marta, to znači da se u Kantonu Sarajevo dnevno u zraku nađe 8, 3 tona PM čestica, odnosno 3,1 tona sumpor-dioksida.

Analiza pokazuje da više od 90 posto stanovnika Kantona Sarajevo živi u područjima gdje su dnevne granične vrijednosti PM10 prekoračene najmanje 35 dana godišnje. Za 46,9 posto stanovništva navedeno je prekoračenje godišnje granične vrijednosti.

Čestice PM10 i PM2,5 udisanjem mogu dospjeti duboko u respiratorni trakt. Na sebe mogu vezati štetne materije, uključujući policikličke aromatske ugljikovodike, za koje dokument navodi mutageno i kancerogeno djelovanje. Izloženost zagađenom zraku povezuje se s rizikom od akutnih i hroničnih bolesti te smetnji u reprodukciji.

Pozivajući se na ranije procjene Svjetske banke, dokument navodi da zagađenje česticama PM2,5 u Bosni i Hercegovini uzrokuje oko 3.300 preuranjenih smrti godišnje. Na osnovu procijenjenog udjela Kantona Sarajevo, strategija iznosi procjenu od 536 do 716 preuranjenih smrti godišnje u KS.

Strategija je analizirala i starost objekata koji koriste čvrsta goriva. Najveći udio, 45,2 posto, izgrađen je od 1992. do 2020. godine. Objekti iz perioda 1981–1991. čine 23,7 posto, a oni građeni od 1971. do 1980. godine 14,6 posto. Oko 17 posto objekata izgrađeno je prije 1971. godine. Dokument navodi da 20.292 evidentirana objekta nemaju termoizolaciju.

Mapa otkrila neuspjeh!

Na prezentaciji Strategije tadašnji ministar Bojan Bošnjak najavio je subvencije za mjere energijske efikasnosti i zamjenu energenata u oko 20.000 objekata, raspoređenih u devet prioritetnih zona.

“Riječ je o dijelu od približno 43.000 objekata u Kantonu koji se zagrijavaju na čvrsta goriva”, poručio je ministar.

Strategija je, inače, izrađena u saradnji s UNDP-om.

Više od dvije i po godine kasnije, umjesto izvještaja o ostvarenim ciljevima i obimu provedenih mjera, Ministarstvo i UNDP predstavili su ”Mapu puta za sistemsko uređenje dimnjačarske djelatnosti i kontrolu emisija u zrak na području Kantona Sarajevo“.

Mapa je, zapravo, dio ranije usvojene Strategije.

U njenoj prezentaciji ponovo se ističe da se na području Kantona nalazi oko 43.000 individualnih ložišta na drvo i ugalj.

Dakle, prošlo je više od hiljadu dana od predstavljanja Strategije, čiji je cilj bio da donese ozbiljne promjene, a jedan od glavnih zaključaka novih materijala jeste da i dalje postoji oko 43.000 individualnih ložišta.

To nam govori da u međuvremenu ništa konkretno nije urađeno.

Sarajevo se i dalje guši u zagađenju, a u pojedinim naseljima lože se i otpad i drugi neprimjereni materijali. Nadležni ne pokazuju da imaju djelotvoran odgovor ni na takve pojave ni na činjenicu da značajan broj domaćinstava, iako nije socijalno ugrožen, poseže za najjeftinijim i najnekvalitetnijim gorivima.

Ni građani nisu ništa odgovorniji od politike. Čast izuzecima. No, neodgovorno ponašanje pojedinaca jeste značajan problem, ali vlast je ta koja mora uspostaviti evidenciju, provoditi nadzor, osigurati dostupne alternative i pokazati da najavljene mjere zaista provodi.

No, ima li hrabrosti!?

(Vijesti.ba)