Koliko novca građani BiH, Hrvatske i Srbije čuvaju u bankama?

Svjetski dan štednje obilježava se 31. oktobra, a podaci centralnih banaka i finansijskih institucija iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije pokazuju da građani sve tri zemlje u bankama čuvaju značajne iznose novca.

Iako je rast štednje zabilježen u sve tri države, razlike su vidljive u iznosima, valutnoj strukturi, ali i navikama građana kada je riječ o čuvanju i ulaganju novca.

U Bosni i Hercegovini depoziti stanovništva dostigli su 21,39 milijardi KM na kraju septembra ove godine, što je za 13,3 posto ili 2,5 milijardi KM više nego u istom periodu prošle godine, saopćeno je iz Centralne banke BiH.

Depoziti stanovništva čine 52,1 posto ukupnih depozita u bankarskom sektoru, zbog čega predstavljaju značajan izvor finansiranja banaka i važan element stabilnosti finansijskog sistema.

Od ukupnog iznosa, 12,84 milijarde KM odnosi se na depozite u konvertibilnim markama, dok depoziti u eurima i KM s valutnom klauzulom vezanom za euro iznose 7,77 milijardi KM. U ostalim stranim valutama građani imaju 776,7 miliona KM.

Posebno je zanimljiv podatak da su depoziti u domaćoj valuti na godišnjem nivou porasli za 15,4 posto, dok je rast depozita u stranim valutama iznosio 10,2 posto.

Hrvatski građani u bankama čuvaju gotovo 43 milijarde eura, pokazuju podaci Hrvatske gospodarske komore.

Prosječni depozit iznosi nešto više od 11.000 eura po stanovniku, ali su razlike među županijama značajne. Na sedam jadranskih županija odnosi se čak 41 posto svih štednih depozita, dok Grad Zagreb učestvuje s 28 posto.

Zagrepčani su ove godine preuzeli prvo mjesto po iznosu depozita po stanovniku, s više od 15.500 eura. Istarska županija, koja je godinama bila na prvom mjestu, sada je druga, dok je najmanji iznos zabilježen u Vukovarsko-srijemskoj županiji, oko 5.500 eura po stanovniku.

Međutim, veliki iznosi novca u bankama ne znače nužno da većina građana redovno štedi. Istraživanja pokazuju da štedi svega 38 posto hrvatskih građana.

Zanimljivo je i da najveći dio novca drže na računima, umjesto da ga oročavaju i ostvaruju veće kamate. Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek istakla je da se takva navika nije bitno promijenila ni kada su porasle kamatne stope na oročenu štednju.

Istovremeno, sve više građana ulaže u dobrovoljne penzijske fondove, dionice i investicijsko zlato.

Prema podacima iznesenim u Hrvatskoj, promet investicijskim zlatom prošle godine dostigao je 800 miliona eura, a procjene su da bi ove godine mogao premašiti milijardu eura.

Od naredne godine građanima će za dugoročna ulaganja na raspolaganju biti i investicijski račun. Predstavnici finansijskog sektora pritom ukazuju na potrebu približavanja ulaganja građanima i razbijanja uvjerenja da je ono namijenjeno isključivo osobama s velikim kapitalom.

Srbija: Rekordna štednja

U Srbiji štednja stanovništva tokom 2026. godine nastavlja rasti i dostigla je rekordne nivoe, saopćila je Narodna banka Srbije povodom Svjetskog dana štednje.

Prema posljednjim operativnim podacima, dinarska štednja krajem oktobra iznosila je oko 250 milijardi dinara, što je za 42,8 milijardi dinara ili 21 posto više nego početkom godine.

Istovremeno, devizna štednja povećana je za 1,3 milijarde eura ili 7,9 posto i dostigla 17,4 milijarde eura.

Posebno se izdvaja rast štednje u domaćoj valuti. Njen udio u ukupnoj štednji stanovništva krajem septembra dostigao je 11 posto, dok je u septembru 2012. godine iznosio svega 1,9 posto. U posljednjih 14 godina dinarska štednja povećana je gotovo 14 puta.

Najveći dio dinarske štednje oročen je na period od šest mjeseci do godinu dana. Ta kategorija čini 57,6 posto ukupne dinarske štednje, a u prvih devet mjeseci ove godine zabilježila je rast od 29,3 milijarde dinara.

Narodna banka Srbije objavila je i rezultate analize isplativosti štednje u domaćoj i stranoj valuti za period od septembra 2012. do septembra 2026. godine. Prema toj analizi, štednja u dinarima bila je isplativija od uporedive štednje u eurima, bez obzira na rok oročenja.

Kao ilustraciju navode da bi građanin koji je u septembru 2012. godine oročio 100.000 dinara na godinu dana i svake godine obnavljao oročenje, u septembru 2026. imao više od 60.000 dinara, odnosno preko 510 eura više nego štediša koji bi u istom periodu štedio u eurima, u protivvrijednosti istog iznosa.

Prema analizi NBS-a, jednogodišnja oročena štednja u dinarima, bez obnavljanja, bila je isplativija od uporedive štednje u eurima u 99 posto posmatranih godišnjih perioda tokom posljednjih 14 godina.

U Narodnoj banci Srbije ističu da su rast štednje i povjerenje građana u bankarski sistem važni za finansijsku sigurnost stanovništva i dugoročni ekonomski razvoj.

Svjetski dan štednje podsjeća da odvajanje novca za budućnost nije važno samo zbog ostvarivanja ličnih ciljeva nego i zbog lakšeg suočavanja s nepredviđenim troškovima i ekonomskim neizvjesnostima.

Štednja i povjerenje građana u bankarski sistem važni su oslonci finansijske sigurnosti pojedinaca i stabilnosti društva u cjelini.

(Vijesti.ba)