Inspektori i kupci na mukama, nelegalna online prodaja divlja

Prodaja se sve više oslanja na umjetnu inteligenciju i digitalne kanale, dok inspektori rade prema propisima koji su napisani u vrijeme kada je najveći izazov bio zaustaviti "tamić" s drvetom.

Zasad država ne pomaže donošenjem modernih zakonskih rješenja koja bi pratila dinamično tržište i omogućila učinkovit nadzor.

Snalažljivi inspektori u borbi bez "oružja"

Trenutne zajedničke kontrole Federalne uprave za inspekcijske poslove i Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine usmjerene su na neregistriranu prodaju putem društvenih mreža.

Fokus je i na pošiljkama koje kuriri nose na vrata, a kupci plaćaju pouzećem.

Prodaja putem društvenih mreža može izgledati kao nekoliko fotografija i poruka u inboxu. Ali kada je roba na putu do kupca, a novac se vraća prodavaču, na scenu stupaju inspektori i cijeli niz propisa.

Federalna uprava za inspekcijske poslove i Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine dogovorile su koordinirane inspekcijske nadzore za suzbijanje neregistrirane trgovine, provjeru evidencija i dokumentacije te utvrđivanje činjenica o kretanju robe i novca. Kontrole uključuju i pošiljke s plaćanjem pouzećem.

FUZIP se oslanja na čak šest zakona: Zakon o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine, Zakon o unutrašnoj trgovini Federacije Bosne i Hercegovine, Zakon o zaštiti potrošača Bosne i Hercegovine, Zakon o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine, Zakon o poštama Federacije Bosne i Hercegovine i Zakon o poštanskom prometu Federacije Bosne i Hercegovine. Uz to, primjenjuju se Opći uslovi za pružanje poštanskih usluga i drugi relevantni propisi. Porezna uprava provjerava činjenice važne za evidentiranje prometa i ispunjavanje poreznih obveza, prema Zakonu o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine i drugim poreznim propisima.

Anonimni profili, stvarni izazovi

Digitalna prodaja se brzo mijenja, a nadzor mora pratiti tragove koji nisu uvijek lako vidljivi. FUZIP je za Vijesti.ba rekao da postojeći propisi i mehanizmi " ne omogućuju uvijek učinkovitu identifikaciju neregistriranih prodavača i praćenje toka robe i novca " .

Poseban problem predstavljaju anonimni profili. Oni mogu otežati utvrđivanje ko prodaje robu, ali, ističe Inspektorat, "ne sprječavaju identifikaciju prodavača i provedbu inspekcijskih mjera".

Važno je razlikovati neregistriranu trgovinu i kršenje prava potrošača, što može biti predmet inspekcijskog nadzora, od online prevare s obilježjima krivičnog djela. Takvi slučajevi zahtijevaju postupanje policije i pravosudnih tijela. Ako inspektori utvrde nepravilnosti izvan svoje nadležnosti ili elemente krivičnog djela, dužni su obavijestiti nadležna tijela.

Cilj koordinacije, prema FUZIP-u, jest učinkovitije otkrivanje "neregistrirane trgovine, ilegalne trgovine i drugih ilegalnih aktivnosti" kroz zajednički rad stručnih kapaciteta.

Kurir kao dio lanca

Posebna se pozornost posvećuje robi koja se prodaje putem društvenih mreža i dostavlja kurirskim službama, uključujući pakete s plaćanjem pouzećem. Inspektori provjeravaju zakonitost poslovanja, evidencije i dokumentaciju. Eventualne nepravilnosti i odgovornost utvrđuju se na temelju dokaza u svakom konkretnom slučaju.

Poruka Inspektorata je da "kurirske službe ne smiju postati kanal za nesmetanu distribuciju robe iz ilegalne trgovine".

U akciji su i prometni inspektori koji provode nadzor u sjedištu kompanije i na cesti. Provjeravaju, između ostalog, obavlja li se prijevoz poštanskih pošiljaka u skladu sa Zakonom o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine, Zakonom o poštama Federacije Bosne i Hercegovine, Zakonom o poštanskom prometu Federacije Bosne i Hercegovine i Općim uslovima za pružanje poštanskih usluga.

Naime, Zakon o cestovnom prijevozu propisuje uslove za prijevoznike, vozila i vozače. Prema članku 13.b, javni prijevoz putnika ili tereta može obavljati vozač koji ima vozačku dozvolu i zaposlen je kod prijevoznika čijim vozilom upravlja. To se odnosi i na vozače kurirske službe.

Šta mora pisati na pošiljci?

Opći uslovi za obavljanje poštanskih usluga propisuju podatke koje mora sadržavati potvrda o primitku pošiljke: oznaku poštanskog operatera, adresu primaoca, prijemni broj i datum, masu, iznos poštarine, oznaku posebne usluge, odgovarajući žig i druge podatke predviđene obrascem.

Za pošiljku s otkupninom, koja se može poslati kao osigurana pošiljka ili paket, mora se navesti vrijednost pošiljke, cijena kurirske usluge i iznos otkupnine. Čak i ako poštarinu plaća pošiljatelj, sve tri stavke moraju biti navedene na tovarnom listu. Pošiljatelj također mora na paketu navesti svoju punu adresu, a ne samo adresu primatelja.

Prema informacijama navedenima u izjavi, obična pisma obično ne zahtijevaju identifikaciju. Za usluge koje uključuju novčane transakcije, pakete, ekspresnu poštu s povratom ili potvrđenim primitkom, poštanski službenik može zatražiti identifikacijski dokument na uvid. Poštanske usluge uključuju primanje, otpremu, prijevoz, dolazak i dostavu pisama do dva kilograma i paketa do 31,5 kilograma.

Online prodaja je obrt i mora biti registrirana.

Zakon o unutrašnjoj trgovini Federacije Bosne i Hercegovine, objavljen u Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine, broj 87/24, također regulira prodaju na daljinu, uključujući elektroničku trgovinu. Članak 50. propisuje da je može organizirati samo trgovac registriran za tu vrstu trgovine, a članak 51. regulira obvezu davanja podataka o trgovcu u slučajevima obuhvaćenim tom odredbom.

Drugim riječima, prodaja putem interneta ili društvenih mreža ne oslobađa prodavatelja od obveze registracije i poštivanja uslova poslovanja. Članak 95. također propisuje da roba u prometu mora imati deklaraciju na jednom od jezika koji se službeno koriste u BiH.

Inspektorat navodi da se pritužbe građana često odnose na isporuku neispravne robe, odbijanje pritužbi i povrata novca te prodavače s kojima se više ne može stupiti u kontakt nakon kupnje. Stoga se potrošačima savjetuje da provjere identitet i registraciju prodavatelja, zatraže račun i informišu se o uslovima pritužbe.

Međutim, postoji važno ograničenje, inspekcijska mjera protiv neregistriranog prodavatelja ne znači automatski da će kupac dobiti povrat novca. Kako navodi FUZIP, Zakon o zaštiti potrošača štiti potrošača prilikom kupnje od registriranog trgovca.

U slučajevima prodaje između dvije fizičke osobe, inspektori mogu surađivati s poštanskim operaterima, koji su dužni dostaviti interne obrasce s podacima o pošiljatelju i primatelju radi identifikacije i daljnjeg postupanja.

Tri karike, tri odgovornosti

Prodavači moraju poslovati zakonito, ispunjavati svoje obaveze i poštivati prava kupaca. Posrednici u prometu robe i novca moraju djelovati prema pravilima svog poslovanja, uključujući obveze vođenja evidencije i praćenja tokova robe i novca. Digitalne platforme imaju obveze transparentnosti i informiranja korisnika u skladu s važećim propisima.

Potrošač sa svoje strane može provjeriti tko stoji iza profila, zatražiti račun i pročitati uvjete kupnje. To ne prebacuje odgovornost za nezakonitu trgovinu na kupca, ali može smanjiti rizik i olakšati zaštitu vlastitih prava.

"Odgovornost za ilegalnu trgovinu leži na onima koji krše propise“, kažu iz Federalnog inspektorata.

Informisani potrošač može, dodaju, smanjiti vlastitu izloženost riziku i doprinijeti borbi protiv sive ekonomije.

(Vijesti.ba)