Velagić: Od obustave nastave do najveće reforme obrazovanja u HNK

Velagić je mandat započeo u periodu obilježenom protestima, obustavama nastave, sudskim presudama i zahtjevnim pregovorima sa sindikatima.

– Sindikalci su bili naši prvi gosti. Mi imamo četiri sindikata, dva za osnovne i dva za srednje škole. Bio je to težak razgovor. Tražili su povećanje plata koje im je obećala prethodna Vlada. Potom su krenuli u štrajk. Bilo je dosta nerazumijevanja u tim prvim mjesecima. Mi smo prvo stabilizirali budžet, a onda krenuli s povećanjem plata. Od tada do danas imamo puno bolje odnose – kaže Velagić.

Razgovarali smo i o položaju nastavnika i profesora, novim pravilnicima o stručnom usavršavanju i napredovanju, izmjenama pedagoških standarda i normativa, smanjenju broja učenika u odjeljenjima, ali i programima zbrinjavanja tehnološkog viška, kojima se nastojalo sačuvati radna mjesta u obrazovanju.

– Zakon o obrazovanju je zastario. Uradili smo novi i uputili ga u proceduru. Započeli smo kurikularnu reformu. Velika stvar je da smo u HNK zadržali jedinstven nastavni plan, da se ne dijeli po nacionalnim šavovima. Ta reforma će nam donijeti učenike osposobljene za savremeno doba. Za sada ide odlično. Pripremaju se nastavni programi. Uporedo smo radili mnoge pravilnike, između ostalih, i pravilnik o napredovanju. Mi nismo imali mentore i savjetnike u školama, a taj pravilnik doveo je do toga da ih danas imamo 250. Planiramo taj broj još povećati – rekao je Velagić.

Programi zbrinjavanja spasili su radna mjesta.

– Kompletan proces ima jednu latentnu negativnu tendenciju u smislu broja djece. Spustili smo donju granicu, sada je 14, a bila je 18. Tako smo sačuvali jedan dio nastavnika aktivno u nastavi, a oni koji su izgubili normu raspoređeni su u druge škole i na taj način nisu izgubili posao. U ovoj godini to je 60 nastavnika u osnovnim i 11 u srednjim školama – rekao je Velagić.

Velagića smo pitali i o novom sistemu stipendiranja, koji je donio drugačiji i mnogo pravedniji model dodjele stipendija.

Broj asistenata povećan je na oko 230, a asistentima su omogućeni regres i plaćeni godišnji odmor. Koliko je njihova uloga važna za djecu kojoj je potrebna dodatna podrška i ima li HNK danas dovoljno asistenata?

Razgovarali smo i o stanju na Univerzitetu „Džemal Bijedić” u Mostaru, njegovom statusu i uvjetima rada, ali i o reformi osnovnog obrazovanja koja se provodi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Šta će ta reforma promijeniti u učionicama i kada će učenici, roditelji i nastavnici osjetiti njene rezultate?

HNK je prvi put dobio Zakon o kulturi, pa smo pitali šta njegovo donošenje mijenja i može li donijeti uređeniji i stabilniji sistem finansiranja i razvoja kulture u Kantonu.

Od protesta i pregovora sa sindikatima do reforme škola, novih stipendija i Zakona o kulturi – s prof. dr. Adnanom Velagićem razgovarali smo o tome šta je urađeno, šta nije i šta slijedi u obrazovanju, nauci, kulturi i sportu HNK.

(Vijesti.ba)