Paradoks bh. pravosuđa: Milioni oslobođenima, preživjele žrtve zločina bez obeštećenja

U Bosni i Hercegovini, također, preživjele žrtve ratnih zločina imaju pravo tražiti naknadu štete od počinitelja. Ovo pravo ostvaruje se kroz imovinskopravni zahtjev koji omogućava da se, uz krivičnu presudu, dosudi i novčana naknada za pretrpljenu štetu. U praksi, mnoge preživjele osobe nikada ne dobiju obeštećenje.

Prema dostupnim podacima, 25 članica Udruženja “Žena žrtva rata” ostvarilo je pravo na odštetu putem sudskih presuda.

- Prema našim saznanjima, samo dvije članice su do sada u potpunosti primile dosuđeni iznos. Kod ostalih članica isplate su izvršene djelimično ili uopšte nisu realizovane. Također raspolažemo informacijama da postoje slučajevi gdje su oštećenima počele djelimične isplate od strane počinilaca, a koje su obustavljene zbog smrti počinilaca - kažu iz Udruženja.

Prema podacima TRIAL International – Ureda u BiH, od 24 odluke koje su uglavnom donesene na državnom sudu i nekoliko entitetskih sudova, 23 su pravosnažne, a u samo sedam predmeta je došlo do djelimične ili potpune isplate. U dva predmeta gdje je isplaćen iznos imovinskopravnog zahtjeva postojala je mjera obezbjeđenja imovine.

Odštete koje su dosuđene kreću su u iznosima od oko 5.000 do 40.000 KM.

Sud BiH je pravosnažno osudio Dragana Janjića na sedam godina zatvora zbog silovanja počinjenog 1992. na području Foče.

Oštećenoj u njegovom predmetu dosuđen je imovinskopravni zahtjev od 15.000 KM, što se od februara 2021. isplaćuje djelimično od njegove penzije. Prva rata je bila oko 230 maraka, druga oko 1.000, a treća opet oko 230 KM. Tim tempom trebat će oko pet godina da ovaj iznos bude isplaćen, upozorili su iz TRIAL International – Ureda u BiH.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, procjenjuje se da je u Bosni i Hercegovini tokom rata silovano između 20.000 i 50.000 žena i muškaraca.

Od 2015. godine dolazi do prve prekretnice u dodjeljivanju odštete za preživjele. Sud BiH po prvi put dodjeljuje odštetu u krivičnom postupku za ratne zločine.

Nekoliko godina kasnije, 2019., TRIAL International – Ured u BiH je zastupao preživjelu ratnog seksualnog nasilja kojoj su dvojica osuđenih nakon izricanja pravosnažne presude dobrovoljno isplatili 30.000 KM.

Ali jedan od najvećih problema je činjenica da sudovi često ne odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u krivičnom postupku. Umjesto toga, žrtve se upućuju na novi parnični postupak. U tom procesu žrtve često moraju otkriti svoj identitet. Za mnoge, to predstavlja nepremostivu prepreku zbog koje odustanu.

- Od ukupno 14 pregledanih pravosnažnih presuda u navedenim predmetima nije pronađen nijedan predmet u kojem je imovinsko-pravni zahtjev oštećenog usvojen u krivičnom postupku. U ukupno deset predmeta oštećeni su upućeni da svoje imovinsko-pravne zahtjeve mogu ostvarivati u parničnom postupku - odgovor je Okružnog suda u Banjoj Luci na upit koliko su odluka o imovinskopravnom zahtjevu donijeli tokom suđenja.

Čak i kada sud dosudi odštetu, naplata često nije moguća. Počinitelji često prepišu imovinu na članove porodice ili druge osobe. Jedan od ključnih mehanizama koji bi mogao spriječiti ovaj problem jeste zamrzavanje imovine tokom istrage, ali sudovi često odbijaju ove zahtjeve tužilaštva.

- To je jedan od teških problema s kojima se mi susrećemo. Moja članica, za koju ja znam, ona je uspjela da ostvari i dobije tu naknadu nematerijalne štete, tako da se njemu od penzije odbija svaki mjesec, dok druge dvije članice zbog tih pravnih barijera nisu uspjele da ostvare naknadu nematerijalne štete, i to je problem - izjavila je Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja “Foča 92-95” ranije za Detektor.

Ahmet Salčin, pravnik i pomoćnik direktora za pravna pitanja u Udruženju “Vaša prava BiH”, navodi da je postupao u nekoliko predmeta gdje je tražen imovinskopravni zahtjev u krivičnom postupku, kao i u parničnim postupcima, koji su dugotrajniji i u kojima žrtve moraju otkriti svoj identitet, zbog čega nisu najbolji izbor.

Detektor je poslao upit svim sudovima u BiH s pitanjem koliko je odluka doneseno o imovinskopravnim zahtjevima u korist oštećenih u predmetima ratnih zločina.

Okružni sud u Doboju donio je 25 pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima ratnih zločina, od kojih su u tri predmeta osuđeni obavezani da po prijedlogu oštećenih za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva za naknadu na ime nematerijalne štete isplate oštećenima iznose od 2.000, 10.000 i 20.000 KM.

Osnovni sud Šamac je u jednom predmetu dosudio imovinskopravni zahtjev od 60.000 maraka.

Vrhovni sud Federacije BiH u periodu od januara 2016. do maja 2026. godine donio je četiri pravosnažne presude u predmetima ratnih zločina u kojima je dosuđen imovinskopravni zahtjev od 5.000, 22.150, 30.000 i 35.000 KM.

Općinski sud u Sanskom Mostu je u dvije takve presude dosudio odštetu žrtvama od 35.000 i 60.000 maraka za pet tužitelja i uz određenu zateznu kamatu od 12 posto.

Kantonalni sud u Novom Travniku navodi da su u jednom predmetu dosuđeni iznosi dvojici osuđenih za isplatu štete oštećenoj od 22.000 KM ukupno.

Ovih pet sudova je ukupno dosudilo oko 302.000 KM odštete po imovinskopravnom zahtjevu oštećenih u predmetima ratnih zločina. Ostali sudovi su naveli da nisu imali predmeta ili da ih ne mogu izdvojiti u CMS-u.

Iz Općinskog suda u Gradačcu su naveli da su za period od 2015. godine do danas imali tri predmeta gdje su traženi imovinskopravni zahtjevi nakon presuđenog ratnog zločina. U sva tri predmeta odšteta nije dosuđena, jer je tužba odbijena radi zastare potraživanja.

U Općinskom sudu u Živinicama u dva predmeta je odbijen tužbeni zahtjev za naknadu štete zbog zarobljeništva i smrti bliske osobe.

Osnovni sud Brčko distrikta BiH dosudio je oslobođenima za ratne zločine u tri tužbe iznose od 39.000, 28.610, 15.515 te oko 14.600 KM u predmetu koji još nije pravosnažno okončan.

Bosna i Hercegovina je, odlukama državnog suda, oslobođenima optužbi za ratne zločine za deset godina isplatila ukupno tri miliona i tri stotine hiljada KM za naknadu štete u 84 predmeta. To je 11 puta više od iznosa o kojima su sudovi dostavili podatke Detektoru za imovinskopravne zahtjeve za preživjele.

- Presudama u istim predmetima, ukupno je dosuđeno 2.937.433 KM na ime nematerijalne i materijalne štete, te 355.012 KM na ime troškova parničnog postupka - podaci su državnog suda.

Na upit koliko su za to vrijeme isplatili odšteta preživjelima, nisu mogli dati odgovor.

- Sud ne raspolaže navedenim podatkom, jer ne vodi niti je u obavezi voditi posebne statističke evidencije koje bi se odnosile na navedeno - odgovorili su iz Suda BiH. Ovakav odgovor stigao je od većine od 75 vrhovnih, kantonalnih, okružnih i drugih sudova kojima smo poslali upit za dostavljanje podataka.

Iz Općinskog suda u Sarajevu navode da “u CMS sistemu (sistemu za automatsko upravljanje predmetima) ne postoji pravni osnov po kome bismo mogli prepoznati odluke o odštetama za oštećene iz predmeta ratnih zločina, a posebno ne visinu usvojenog imovinskopravnog zahtjeva”.

Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV BiH) kažu da podaci o dosuđenim odštetnim i imovinskopravnim zahtjevima nisu evidentirani kao zasebni podaci u CMS sistemu, već se nalaze isključivo u sadržaju sudskih odluka.

- Zbog toga bi njihovo utvrđivanje bilo moguće jedino pojedinačnom analizom sadržaja presuda - navode u odgovoru.

Na upit da li je moguće promijeniti to u CMS-u, kažu da se sistem kontinuirano nadograđuje razvojem novih funkcionalnosti i dopunama šifrarnika. Ove nadogradnje provode se na osnovu zaključaka koje usvoji VSTV BiH, nadležna radna tijela Vijeća, kao i u slučajevima kada je takva obaveza predviđena zakonskim rješenjima, javlja BIRN BiH.

 
(Vijesti.ba)