Sudije pod istragom: Je li presuđeni Dodik prijavio SNSD na izbore?

Iz Ureda disciplinskog tužioca potvrđeno je za Detektor da je zbog toga formiran predmet protiv sudija koji nisu postupili po zahtjevu Državnog suda.

Potpisao punomoć

Krajnji rok za podnošenje prijava za ovjeru političkih stranaka i nezavisnih kandidata za učešće na Općim izborima 2026. godine, koji će biti održani u nedjelju, 4. oktobra, ističe danas u 16 sati.

Iz SNSD-a su potvrdili da je prijava dostavljena, ali nisu odgovorili ko ju je potpisao u ime stranke. Uobičajena procedura nalaže da prijavu potpisuje predsjednik stranke, ali s obzirom na pravosnažnu presudu protiv Dodika i zahtjev za provođenje pravnih posljedica te presude, koja podrazumijeva njegovo brisanje iz registra kao predsjednika SNSD-a, ostaje nejasno da li je upravo on potpisnik ili je ovlaštenje preneseno na drugu osobu.

Krajem septembra 2025. godine Dodik je potpisao punomoć kojom je ovlastio svog sina Igor Dodik da u njegovo ime potpisuje akte i dokumente za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske. To je uslijedilo nekoliko dana prije nego što je CIK BiH ovjerio SNSD za učešće na prijevremenim izborima, a prema pisanju Istrage, Dodik je tada očekivao mogućnost da CIK BiH, zbog presude Suda BiH, odbije ovjeru SNSD-a, zbog čega je unaprijed prenio ovlaštenja za potpisivanje izborne dokumentacije.

Odgovornost za izvršenje pravnih posljedica pravosnažne presude Miloradu Dodiku mjesecima se prebacuje između pravosudnih institucija.

Iz Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine za Detektor su naveli da su se 9. marta obratili Sudu BiH i Osnovnom sudu u Banjoj Luci sa zahtjevom za dostavljanje informacija o poduzetim aktivnostima u vezi s izvršenjem presude protiv Dodika, na što su oba suda odgovorila.

"Informacije zaprimljene od navedenih sudova proslijeđene su Uredu disciplinskog tužioca na razmatranje i eventualno dalje postupanje", naveli su iz VSTV-a BiH.

Na pitanje postoji li institucionalna ili zakonska praznina koja otežava provođenje pravnih posljedica pravosnažnih sudskih presuda u ovakvim slučajevima, iz VSTV-a su odgovorili da, kao pravosudno regulatorno tijelo, nemaju ovlaštenje komentarisati sudske odluke.

Iz Ureda disciplinskog tužioca potvrđeno je da je nakon informacija zaprimljenih iz VSTV-a formiran predmet, ali odluka još nije donesena.

Banjalučki advokat Aleksandar Jokić za Detektor kaže da je Osnovni sud u Banjoj Luci, kod kojeg se vodi registar političkih subjekata, jedini nadležan za provođenje odluke. Govoreći o mogućem razrješenju situacije, Jokić ističe da se nerad institucija teško može riješiti institucionalnim putem.

"Očigledno je pitanje kako prisiliti sud da izvrši odluku drugog suda. Da li će se to postići disciplinskim ili krivičnim postupcima, to je stvar odlučnosti da se odluka provede. Čini se da te odlučnosti nema i da ova situacija odgovara svim akterima", smatra Jokić.

Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, eksplicitno je navedeno da se "pravne posljedice osude mogu propisati samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su propisane".

EU: Presuda konačna i obavezujuća

Iz Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini poručili su da je presuda Suda BiH u predmetu protiv Dodika konačna i obavezujuća te da se mora poštovati.

"Evropska unija ne komentariše pojedinačne sudske postupke. Očekujemo da će se sve sudske odluke provoditi u skladu sa zakonom i putem nadležnih institucija", naveli su.

Dodik je početkom augusta 2025. godine pravosnažnom presudom proglašen krivim jer je, uprkos odlukama visokog predstavnika Christian Schmidt, nastavio zakonodavni postupak u vezi sa zakonima koje je Schmidt suspendovao.

Osuđen je na godinu dana zatvora, uz mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti u trajanju od šest godina.

Sutkinja Sena Uzunović je u dopisu upućenom CIK-u BiH 20. oktobra 2025. godine navela da se prestanak službene dužnosti i zaposlenja, kao pravna posljedica osude u predmetu protiv Milorada Dodika, odnosi na "prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja istog".

U dopisu je dodatno istaknuto da političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica.

(Vijesti.ba)