Bez modernizacije zakona ugrožena šumska industrija BiH

Konferencija je održana u okviru dugoročnog monitoringa upravljanja šumama u BiH, s ciljem unapređenja efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti u ovom sektoru. Poseban fokus bio je na ulozi kantonalnih zakona, naročito u Unsko-sanskom kantonu, te njihovom kapacitetu da odgovore na zahtjeve nove Uredbe Evropske unije o sprečavanju krčenja i degradacije šuma (EUDR).

Predstavljajući nalaze monitoringa, predstavnik TI BiH Aleksa Vučen istakao je da podaci ukazuju na ozbiljne strukturne probleme u upravljanju šumama.

Prema njegovim riječima, realizacija plana sječe na nivou BiH prelazi 77 posto, dok se planovi pošumljavanja ostvaruju tek oko 50 posto, što dugoročno dovodi u pitanje održivost upravljanja ovim resursom.

Vučen je naveo i da je 88 posto odgovornih osoba u šumskim preduzećima moguće dovesti u vezu s političkim strankama, što, kako je ocijenio, ukazuje na visok stepen politizacije i rizik od korupcije.

- Upravljanje šumama u Bosni i Hercegovini nije podređeno opštem društvenom interesu, već političkom interesu. Vrijeme za reforme ističe, posebno imajući u vidu dolazak evropske regulative koja se temelji na sljedivosti i garanciji da drvni proizvodi ne potiču iz devastiranih šuma - rekao je Vučen.

On je upozorio da su zakonski i operativni kapaciteti u BiH, uključujući Unsko-sanski kanton, nedovoljni za ispunjavanje EUDR zahtjeva, što bi moglo dovesti do gubitka tržišta Evropske unije za domaće izvoznike drvnih sortimenata.

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Unsko-sanskog kantona Edvin Alijanović kazao je da kanton od 2012. godine ima vlastiti Zakon o šumama, s obzirom na to da na nivou Federacije BiH zakonski okvir nije uspostavljen još od 2009. godine.

Prema njegovim riječima, važeći kantonalni zakon pretrpio je pet izmjena i dopuna, a u pripremi je i nova izmjena koja bi trebala adresirati prioritete poput čuvanja šuma, načina finansiranja i pitanja stručnih kvalifikacija inženjera šumarstva.

- Od 2009. godine nemamo zakonske okvire na nivou Federacije BiH, ali od 2012. godine imamo zakon na nivou kantona. Pripremamo novu izmjenu i dopunu kako bismo riješili priorititne probleme – prije svega čuvanje šuma i način financiranja. Šume su naš najveći resurs i prema njima se moramo odnositi odgovorno i transparentno - kazao je Edvin Alijanović, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, dodavši da šume čine oko 54 posto teritorije Unsko-sanskog kantona te da je njihovo očuvanje od strateškog značaja za buduće generacije.

Direktor ŠPD Unsko-sanske šume Šerif Kaljiković izjavio je da preduzeće posluje u skladu s važećim kantonalnim zakonom, ali da su pojedina rješenja zastarjela i zahtijevaju modernizaciju.

On je naveo da ovo javno preduzeće upravlja s oko 90 posto državnih šuma na području kantona te da se taksacija, odnosno procjena šumskog fonda, provodi svakih deset godina.

- Naš plan sječe iznosi oko 70 posto godišnjeg prirasta šume. U desetogodišnjem ciklusu utvrdimo da je drvne mase više, odnosno da šuma raste. Percepcija o prekomjernoj sječi često nije utemeljena na stvarnim podacima - rekao je Kaljiković.

Učesnici konferencije ocijenili su da je unapređenje zakonskog okvira i jačanje mehanizama nadzora ključno kako bi sektor šumarstva u BiH postao održiv, transparentan i usklađen sa evropskim standardima, te kako bi se izbjegle potencijalne ekonomske posljedice po drvnu industriju.

(Vijesti.ba / FENA)