Netanyahu želi uvesti vojni rok ultraortodoksnim Židovima

Nakon dvije godine rata, stav javnosti o ovom pitanju dramatično se promijenio, a za premijera Benjamina Netanyahua ovo je možda i najosjetljiviji politički rizik s kojim se trenutno suočava, piše BBC.

Zakonodavci trenutno raspravljaju o nacrtu zakona kojim bi se ukinulo izuzeće od služenja vojnog roka za ultraortodoksne muškarce posvećene vjerskom studiju, povlastica koja postoji još od osnivanja Države Izrael 1948. godine. Vrhovni sud proglasio je to izuzeće nezakonitim prije skoro 20 godina, a privremeni aranžmani formalno su ukinuti prošle godine, prisiljavajući vladu da započne s novačenjem pripadnika te zajednice.

Međutim, od oko 24.000 poziva poslanih prošle godine, odazvalo se tek oko 1.200 ultraortodoksnih – ili Haredi – regruta, prema vojnim podacima. Ovo pitanje prelilo se na ulice. Prošlog mjeseca desetine hiljada Haredi muškaraca organizirali su masovni protest u Jerusalemu, a zabilježeni su i napadi na dvojicu Haredi političara.

Nedavno je specijalna jedinica Granične policije morala spašavati vojne policajce od gomile dok su pokušavali uhapsiti osumnjičenog za izbjegavanje novačenja. Kao odgovor, stvoren je novi sistem za razmjenu poruka nazvan „Crna uzbuna“ kako bi zajednice bile brzo obaviještene i spriječena nova hapšenja.

Za mnoge u Haredi zajednici, ovo je dio šire borbe oko identiteta jevrejske države. „Mi smo jevrejska zemlja“, rekao je demonstrant Shmuel Orbach. „Ne možete se boriti protiv judaizma u jevrejskoj zemlji. To ne funkcioniše.“ Unutar zidina ješive Kisse Rahamim u Bnei Braku, ultraortodoksnom gradu na periferiji Tel Aviva, promjene koje potresaju Izrael još se ne osjećaju.

Poglavar ješive, rabin Tzemach Mazuz, u svom prvom intervjuu za strane medije objašnjava njihov stav. „Dođite u jedan ujutro i vidjet ćete da pola momaka proučava Toru“, rekao je. „Proučavanjem Tore štitimo vojnike gdje god se nalazili. Ovo je naša vojska.“

Ultraortodoksni Jevreji vjeruju da su neprestana molitva i vjerski studij jednako ključni za vojni uspjeh kao tenkovi i avijacija. „Danas su se mnogi u vladi i Knessetu udaljili od religije. Kažu da su studenti ješive lijeni, što nije istina“, dodao je rabin. „U Tel Avivu postoje desetine hiljada izbjegavača služenja vojske – zašto njih ne uzmu? Zašto napadaju studente ješive?“

Uprkos ovim tvrdnjama, Tel Aviv je tokom rata dao veliki broj vojnika, a pritisak na regrute i rezerviste tokom protekle dvije godine bacio je novo svjetlo na one koji ne služe vojsku. Haredi populacija danas čini 14 posto stanovništva Izraela, a izuzeće koje je nekada bilo namijenjeno za nekoliko stotina studenata, do početka rata u Gazi naraslo je na oko 60.000 muškaraca.

Ankete u Izraelu pokazuju rast podrške njihovom novačenju. Istraživanje Izraelskog instituta za demokratiju pokazalo je da 85 posto nežidovskih Izraelaca podržava sankcije za one koji odbiju služiti.

(Vijesti.ba)