
- Stanje strane štednje i ulaganja mađarskih građana krajem septembra tačno je tri puta veće nego krajem 2020. - izračunao je portal Portfolio.hu u analizi ‘Prebacuju li Mađari svoj novac u inostranstvo?‘.
Isti izvor polazi od činjenice da su bogatiji Mađari i prije 2020. ulagali i štedjeli u inostranstvu, ali da isto u posljednjih pet godina sve osjetnije čine i pripadnici srednjeg sloja tamošnjeg društva. Takav zaključak, dodaje portal, slijedi iz strukture inostrane finansijske imovine Mađara kako ju je prikazala Centralna banka. Naime, u inostranoj finansijskoj imovini mađarskih građana dominiraju depoziti i štednja u bankama izvan Mađarske, koji zajedno iznose 12,7 milijardi eura ili 65 posto kompletne inostrane finansijske imovine Mađara.
Dionice, s druge strane, kao oblik imovine koju Mađari drže u inostranstvu, čine 13 posto njihovog ukupnog imetka izvan države.
- Udio strane štednje koji je Centralna banka promatrala unutar odgovarajućih kategorija imovine povećao se s 12,4 posto na 12,8 posto samo u prva tri tromjesečja ove godine. Kada se pogleda i indirektno državna imovina, udio strane u ukupnoj finansijskoj imovini Mađarske već je blizu 17 posto - upozorava Portfolio.hu, ukazujući na doprinos novih oblika finansijske imovine kao što su Revolut računi otvoreni u sklopu prekograničnih aktivnosti kompanija i pojedinaca te ETF-ovi kupljeni od pružatelja investicijskih usluga za trgovinu na stranim berzama, rastu inostrane imovine Mađara.
Strah od deprecijacije
Portal napominje da depoziti u inostranstvo mogu biti plasirani zbog ulaganja u Mađarskoj, kao oblik zaštite ili garancija ulaganja.
- Značajan val inostrane štednje zabilježen je i početkom ove godine, što smo pripisali tadašnjim isplatama državnih obveznica. Naše istraživanje provedeno u januaru na više od 10.000 ljudi također je pokazalo da ispitanici planiraju ulagati kamate u finansijske instrumente u stranoj valuti u otprilike istom omjeru, oko 26 do 27 posto, kao i u državne obveznice. To nije nužno značilo inostrane račune ili ulaganja, već je uključivalo i domaću štednju u stranoj valuti - komentira Portfolio.hu...
Centralna banka u Mađarskoj, u osvrtu na rast inostrane imovine mađarskih građana, polazi od ocjene da su od 2022. strah od deprecijacije forinte i lako dostupna strana investicijska imovina s tehnološkim razvojem rezultirali povećanjem potražnje za stranom imovinom. Isti izvor napominje kako se rast inostrane finansijske imovine Mađara u prošloj i u prvih devet mjeseci ove godine usporio, a kao najvažnija ‘izvozna‘ tržišta privatnog finansijskog kapitala Mađara Centralna banka navodi Švicarsku, Austriju i Slovačku. Za guvernera mađarske Centralne banke Mihály Vargu najvažniji je trend povećanja finansijske imovine Mađara koja je polovinom tekuće godine dostigla iznos od 303 milijarde eura ili 73.362 eura po domaćinstvu, prenosi Jutarnji list.
- Neto finansijsko bogatstvo domaćih domaćinstava, gledano kroz udio u BDP-u države, poraslo je s 82 posto početkom 2010-ih na 114 posto danas - upozorio je Varga.
Udio bogatih
Dio mađarskih medija u osvrtu na rast finansijske imovine Mađara upozorava na istraživanja prema kojima jedna četvrtina građana uopće ne može izdvajati za štednju zbog niskih prihoda te da tri četvrtine Mađara procjenjuje da si neće moći priskrbiti iznos penzije dostatan za normalan život. Isti izvori procjenjuju kako, primjerice, prosječan iznos nove ušteđevine od 2.500 eura po domaćinstvu u Mađarskoj u prvih šest mjeseci ove godine nije realan.
- Prosječna porodica nije uštedjela toliko, jer postoje ogromne razlike između finansijskih situacija pojedinačnih domaćinstava. Bogata viša klasa, s druge strane, uspjela je uštedjeti višestruko veći iznos, dok su oni s niskim primanjima uštedjeli samo djelić tog iznosa ili su akumulirali dug - komentira portal Mfor.hu. Isti izvor ukazuje i na trend smanjenja opticaja eura i drugih stranih valuta u platnom sistemu Mađarske kao još jedan trend koji doprinosi povećanju inostrane imovine Mađara.
- Štediše koje razmišljaju u stranoj valuti radije drže novac na bankovnom računu ili u vrijednosnim papirima, umjesto da strane novčanice, kao što je prije bio slučaj, gomilaju kod sebe - ocjenjuje Mfor.hu...
Dio medijskih analiza u Mađarskoj je fenomena iznošenja privatnog kapitala iz Mađarske napominje i kako se spomenuti odljev događa uprkos činjenici da otvaranje stranog bankovnog računa nije uvijek jednostavan proces. Zbog zakona o sprječavanju pranja novca, podsjećaju mađarski mediji, mnoge banke u inostranstvu zahtijevaju da oni koji žele otvoriti račun kod njih imaju lokalno prebivalište i zaposlenje. Drugim riječima, prema istim izvorima, ako klijent u banku samo uđe s ulice s vrećicom eura, dolara ili švicarskih franaka, možda ih neće moći uplatiti na bankovni račun.
(Vijesti.ba)