Hrvatska prelazi na vožnju bez rampi i gužvi: Do kada će BiH čekati?

Prvih sedam portala bit će postavljeno na dionici između Popovače i Novske. Tri portala bit će postavljena na samoj trasi: Popovača – Kutina, Kutina – Lipovljani i Lipovljani – Novska, a četiri portala u zoni ulaska na autoput, na lokacijama sadašnjih naplatnih mjesta: Popovača, Kutina, Lipovljani i Novska.

Sistem Crolibertas bit će uveden na svim autoputevima u Republici Hrvatskoj, a kojima upravljaju Hrvatske autoceste (HAC), Bina Istra i Autocesta Zagreb – Macelj. Temelji se na konceptu vožnje bez zaustavljanja, u slobodnom protoku vozila, čime se korisnicima omogućuje brže, jednostavnije i modernije putovanje.
Sistem Crolibertas se temelji na konceptu slobodnog protoka vozila, što znači da fizička naplata gotovinom ili karticama prestaje postojati.

Vozači će putarinu moći platiti kupovinom ENC uređaja, kao i do sad, a novost je APRP sistem koji podrazumijeva naknadno plaćanje korištenja autoputa uz pomoć automatskog prepoznavanja registarskih oznaka. Kamere će snimiti registracijske oznake automobila, a cestarina će biti kasnije naplaćena kroz ESNC sistem u kojem vozač mora biti registrovan kako bi izbjegao kaznu.

S druge strane, građanima u BiH još uvijek je u opticaju zastario i neefikasan sistem naplate. Primjer Hrvatske govori da bi se gužve na naplatnim kućicama, svakodnevna nervoza i izgubljeno vrijeme, mogle izbjeći boljim planiranjem i ulaganjima u modernizaciju.

Rješenje je u izmjeni zastarjelih Pravilnika, odnosno modernizaciji naplate cestarine. Dok se to je desi, na autoputu u BiH i dalje ćemo gledati stotine automobile zaglavljenih u gužvama na naplatnim kućicama. Autoceste FBiH na svojoj web stranici za sve one koje imaju ACC TAG imaju prilično jednostavna rješenja, u smislu registracije i uplate na korisnički račun.

Međutim, po uređaj se i dalje, narodski rečeno, "ide pješke”. Uz to, potencijalni korisnici imaju obavezu bespotrebnog potpisivanja ugovora i prikupljanja dokumentacije, što pogoduje tek bespotrebnoj administraciji, a nikako efikasnosti postupka.

Primjera radi, Mađarska i Bugarska uopšte nemaju uređaje. Dovoljno je da su korisnik u samo nekoliko koraka registruje na web stranici tamošnjih autocesta, uplati korištenje autoceste na sedam dana, mjesec ili godinu, te unese registarske oznake svog vozila.

U prevodu, upravo registracija vašeg vozila je zapravo ACC TAG, te nema potrebe za kupovinom posebnog uređaja.

Zato uporno postavljamo pitanje zašto se i u BiH ne bi implementirao sistem kojeg će imati Hrvatska, ali i ostale evropske zemlje, što omogućava slobodan prolazak bez zaustavljanja, smanjenje gužvi, skraćivanje vremena putovanja i smanjenja emisije štetnih plinova.

(Vijesti.ba)