Ukrajina se bori s identifikacijom posmrtnih ostataka hiljada vojnika, dok porodice čekaju vijesti

Rusija ne pruža informacije o zarobljenima ili ubijenima, a nije bilo ni vijesti od drugih vojnika ili Međunarodnog Crvenog križa, koji ponekad može posjetiti logore za ratne zarobljenike, piše Reuters.

Ako je Jaroslav Kačemasov zaista poginuo na frontu, onda bi nedavna repatrijacija hiljada tijela mogla barem omogućiti Cvietkovoj da tuguje. Ipak, čak i to se još uvijek čini dalekim, jer su ukrajinske forenzičke laboratorije za identifikaciju preopterećene ne samo iznenadnim dolaskom tolikog broja tijela, već i teškoćama u identifikaciji posmrtnih ostataka koji mogu biti spaljeni ili raskomadani.

Dvadesetdevetogodišnja stomatologinja koja živi u Kijevu predala je uzorak DNK svog supruga, popunila desetine obrazaca, napisala pisma i pridružila se grupama na društvenim mrežama dok je tražila informacije. Kačemasov, 37, nestao je tokom svoje druge borbene misije u blizini Pokrovska, koji Rusija napada mjesecima. Mjesto gdje je nestao sada je okupirala Rusija.

- Neizvjesnost je bila najteža - rekla je Tsvietkova za Reuters.

- Vaša voljena osoba, s kojom ste bili zajedno iz dana u dan 11 godina - sada postoji takav informacioni vakuum da jednostavno ništa ne znate - dodala je.

Otkako je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, stotine hiljada ljudi je ubijeno ili ranjeno na obje strane. Najmanje 70.000 ukrajinskih vojnika i civila prijavljeno je kao nestalo. U posljednja četiri mjeseca, više od 7.000 uglavnom neidentificiranih tijela dovezeno je u Ukrajinu u rashladnim vagonima i kamionima, a hrpe bijelih plastičnih vreća su sumorni podsjetnik na cijenu najgoreg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Reuters je razgovarao s osam stručnjaka, uključujući policijske istražitelje, ministra unutrašnjih poslova, ukrajinske i međunarodne forenzičke naučnike i volontere, te je posjetio forenzičku DNK laboratoriju u Kijevu.

Mnoga tijela su u raspadanju ili su u fragmentima, tako da su takve laboratorije ključne za njihovu identifikaciju. Međutim, proces utvrđivanja i usklađivanja svakog DNK profila može trajati nekoliko mjeseci. Od 2022. godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova proširilo je svoje DNK laboratorije sa devet na 20 i više nego udvostručilo broj forenzičkih genetičara na 450, prema riječima Ruslana Abbasova, zamjenika direktora forenzičkog istraživačkog centra.

Ali početak velikih razmjena bio je šok.

- Navikli smo na jedno, dva, tri, deset tijela i ona bi polako pristizala - rekao je u laboratoriji na periferiji Kijeva.

- Onda ih je bilo 100, pa 500. Mislili smo da je 500 puno. Onda ih je bilo 900, pa 909 i tako dalje - dodao je.

Stručnjaci za zaštitnu opremu i jednokratne kombinezone provode DNK testove i podudaraju profile s nestalim osobama. Ali neki slučajevi su toliko komplicirani da može biti potrebno i do 30 pokušaja da se pronađe DNK podudaranje.

Ukrajina je tek nedavno počela rutinski prikupljati uzorke DNK od vojnika u slučaju nestanka ili smrti, tako da se istražitelji često suočavaju s teškim zadatkom korištenja DNK od rođaka, kako bi pronašli podudaranje. Osim što predstavlja logistički izazov, iznenadni priliv posmrtnih ostataka poslužio je kao podsjetnik na gubitke Ukrajine. Vlasti u Kijevu i Moskvi uglavnom su šutjele o ukupnom broju poginulih i ranjenih vojnika. U junu je američki Centar za strateške i međunarodne studije procijenio da je u dosadašnjem ratu u toj zemlji ubijeno ili ranjeno više od 950.000 Rusa, u odnosu na 400.000 Ukrajinaca.

Prema službenim podacima, do prošlog mjeseca Ukrajina je primila 11.744 tijela. Ali 6.060 njih stiglo je samo u junu, a još 1.000 u augustu. Ukrajinske vlasti odbile su dati podatak o tome koliko je tijela Ukrajina vratila Rusiji; to je brojka koja bi mogla nagovijestiti koliko teritorije gube kijevske snage, gdje ne mogu pronaći svoje mrtve.

Ruski zvaničnici su rekli da su u junu primili samo 78 tijela. Pregovarač Moskve za Ukrajinu Vladimir Medinski, sugerirao je da Ukrajina odugovlači - što Kijev poriče.

Ministar unutrašnjih poslova Ihor Klimenko optužio je Rusiju da komplicira proces identifikacije predajom nekih tijela na neuređen način.

- Imamo mnogo slučajeva, vjerovatno stotine, kada imamo posmrtne ostatke jedne osobe u jednoj vreći, zatim u drugoj i u trećoj - rekao je.

Klimenko je također rekao da je Ukrajina do sada identificirala najmanje 20 tijela koja pripadaju ruskim vojnicima - nešto za što je Medinski rekao da nema dokaza. Ministarstvo odbrane Moskve nije odgovorilo Reutersu na zahtjev za komentar.

Od juna 2022. godine, Međunarodni komitet Crvenog križa učestvovao je u više od 50 operacija repatrijacije, a također je pomogao Ukrajini s rashladnim kamionima, vrećama za tijela i zaštitnom opremom, rekao je koordinator forenzike MKCK-a Andres Rodriguez Zorro. Nakon što tijela stignu u Ukrajinu, rashladni kamioni ih dostavljaju u mrtvačnice u različitim gradovima i mjestima. U jednoj od kijevskih mrtvačnica krajem juna, desetak muškaraca u bijelim zaštitnim odijelima otvorilo je hladnjaču s oko 50 tijela i pažljivo istovarilo bijele vreće s tijelima.

Dok je svaka od njih otvarana radi provjere, zrak se ispunio oštrim, mučno slatkim mirisom. Istražitelji su zatim izvadili manje, crne vreće koje su sadržavale tijelo ili dijelove tijela. Policijska istražiteljica Olha Sydorenko objasnila je da su početne provjere bile usmjerene na neeksplodiranu municiju, kao i na uniforme, dokumente, oznake i druge lične stvari.

- Svakom tijelu dodjeljujemo jedinstveni identifikacijski broj koji ih prati dok posmrtni ostaci ne pronađu svoje mjesto - rekla je ispred mrtvačnice, dodajući da se navikla na miris.

Ona i njene kolege su prva kontakt osoba za porodice nestalih vojnika. Nakon što je od vojnih vlasti saznala da je njen suprug nestao u akciji, Tsvietkova je, kako je propisano, otvorila krivični postupak Nacionalnoj policiji i opisala ga.

- Sve što bi moglo pomoći u njegovoj identifikaciji. To su njegove tetovaže, njegov izgled, ožiljci, madeži - rekla je.

Ali s obzirom na to da se u mrtvačnicama nalazi toliko tijela, Klimenko je rekao da bi moglo proći 14 mjeseci da se svi identificiraju. Njegovi timovi rade većinu dana. Laboratorija u Kijevu opremljena je generatorima i baterijama za potencijalne nestanke struje, koji su postali uobičajeni dok Rusija bombardira ukrajinsku elektroenergetsku mrežu. Timovi rade u smjenama kako bi maksimalno iskoristili prostor i opremu. Laboratorije uzimaju uzorke s tijela i od rodbine nestalih, obično kada nije dostupan DNK nestalog vojnika.

- Ponekad trebate prikupiti ne samo jedan uzorak od rođaka, ponekad trebate prikupiti dva, tri ili četiri uzorka - rekao je Zorro iz MKCK-a.

- Govorimo o stotinama hiljada uzoraka koje treba uporediti - naveo je.

Abbasov je rekao da su najteži slučajevi bili kada su tijela spaljena i njihova DNK degradirana. Ali Tsvietkova ne želi da se njen muž identifikuje na osnovu DNK analize.

- Čekam da se Jaroslav vrati živ - rekla je.

- Dopunjavam mu mobilni račun svaki mjesec kako bi zadržao svoj broj telefona. Pišem mu svaki dan, pričam mu kako mi je prošao dan, jer kada se vrati, bit će tu cijela hronologija događaja koje sam proživjela sve ovo vrijeme bez njega - ispričala je.

(Vijesti.ba / FENA)