Cilj zakona je da zaštiti nezavisnost i pluralizam medija – kako od političkog uplitanja, tako i od utjecaja velikih privatnih grupa. U fokusu su problemi poput koncentracije vlasništva u medijskom sektoru, pritisci na redakcije putem ugovora o oglašavanju, kao i politička kontrola nad javnim servisima, prenosi N1.
Povod za dodatni pritisak na usvajanje zakona bila je i afera "Pegaz", kada je otkriveno da su neke države, poput Mađarske ili Grčke, koristile izraelski softver za špijuniranje novinara. Taj softver omogućava tajno preuzimanje kontrole nad mobilnim telefonima, pristup porukama, pozivima, lokaciji i drugim privatnim podacima.
Ključne odredbe EMFA-e obavezuju države članice da garantuju zaštitu novinarskih izvora i povjerljive komunikacije, kao i da se nijedna državna institucija, uključujući regulatorna tijela, ne smije miješati u uređivačku politiku medija.
Poseban član posvećen je javnim servisima, koji moraju imati uređivačku i funkcionalnu nezavisnost.
„Regulativa je osmišljena da se suprotstavi napadima na slobodu medija u državama gdje su mediji pod stalnim pritiskom. Ali sve članice EU moraju preispitati koliko ispunjavaju njene standarde,“ poručio je generalni direktor Reportera bez granica (RSF), Tibo Brutin, prenosi Brussels Times.
Iako je zakon formalno usvojen u martu 2024. godine, RSF ističe da su mnoge članice EU odgađale njegovu primjenu zbog nedostatka političke volje. Zbog toga su pozvali sve države članice da odmah usklade svoje nacionalne zakone s novom regulativom i omoguće njeno efikasno provođenje.
RSF poziva Evropsku komisiju da, u slučaju opstrukcija, odmah pokrene postupke protiv država koje ignorišu novu regulativu. Kako navode, neophodna je brza i odlučna reakcija evropskih i nacionalnih institucija kako bi se principi koje zakon štiti – poput slobode, nezavisnosti i pluralizma medija – zaista primjenjivali u praksi.
(Vijesti.ba)